Predsjednik saborskog Odbora za ustavne promjene Vladimir Šeks najavio je mogućnost da hrvatski državljani u BiH, koji su dio 11. izborne jedinice, ubuduće na hrvatskim izborima glasuju nekoliko dana. - Vjerojatno će se hrvatskim državljanima u BiH omogućiti duže vremensko trajanje glasovanja, možda dva ili tri dana, a takvu odluku može donijeti Vlada RH i drugim aranžmanima, izjavio je Šeks. Otkako je Hrvatima izvan Hrvatske 1995. godine uvedena mogućnost glasovanja na izborima za Hrvatski sabor, prije svih Hrvati iz BiH stalno su bili na udaru ljevice i većine medija.
Za sve su bili dežurni krivci, od “grijeha prošlosti”, izolacije, europskih integracija i posljednje ekonomske krize u RH. Veliki dio javnosti u Hrvatskoj je jako brzo zaboravio 1991. godinu kada veliki dio Hrvata iz “dijaspore”, a prije svega podrijetlom iz BiH, uopće nije postavljao pitanja o motivima za obranu Hrvatske ili pak izravnu pomoć koju su slali izvana.
Zbog toga je s dijelom gorčine prihvaćen sporazum između HDZ-a i SDP-a u Hrvatskoj o ponovnom uvođenju fiksne kvote za dijasporu, kao i ograničavanja broja mjesta za provedbu izbornog procesa. No, kada se zbroje pozitivne i negativne strane ovoga “problema”, Hrvati iz BiH i dijaspore mogu biti više zadovoljni nego nezadovoljni. Na ovaj sporazum kao polupraznu ili polupunu čašu gledaju i politički prvaci iz BiH.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović podržao je sporazum, dok ga je čelnik HDZ-a 1990. Božo Ljubić ocijenio diskriminirajućim. - Dogovor je okrenut na dobrobit Hrvatske i mi ga podržavamo. Mislim da je dogovorom poslana pozitivna poruka Hrvatima u BiH, rekao je Čović. Dodao je kako je hrvatska premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor osigurala kompromis koji je u biti u interesu birača u 11. izbornoj jedinici. Odgovarajući na upit o tome kako gleda na to da će se glasovati samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kojih u BiH ima ukupno četiri, Čović je izrazio uvjerenje da će se svima omogućiti glasovanje.
- Ograničavanje prava glasa dio hrvatskog naroda stavlja u neravnopravan položaj. Pouzdano znam da mijenjanje ovog dijela Ustava nije uvjetovala Europska unija nego je to, prema mom mišljenju, više ucjena oporbe, rekao je predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić. On drži da je pitanje glasa dijaspore od strateškog nacionalnog, a ne političkog interesa te da odredbe Ustava o glasovanju dijaspore nije trebalo ni mijenjati.
Diskusije ovih bosanaca su negacija države BiH i silovanje države Hrvatske.