Dok je globalna financijska kriza iz SAD-a preko Europe lagano širila svoje pipke i na osiromašeno gospodarstvo u BiH, svi ministri u državnoj i entitetskoj vlasti, predsjednici gospodarskih komora, razna udruženja poduzetnika, bankara, orkestrirano je vrištali “kako treba što hitnije napraviti antirecesijski program”. Danima se vijećalo, zasjedalo, da bi inertna administracija sklepala kakav-takav program u kojem su, između ostalog, definirane antirecijske mjere, kojih se vlast uglavnom pridržavala dok nisu sklopili stand-by aranžmana s MMF-om.
Zaboravljeni programi
Nekoliko mjeseci kasnije cijeli projekt je pao u zaborav, a više se priča o političkim, nego ekonomskim problemima. Međunarodne institucije, kao što je Ured EU-a u Sarajevu i Svjetska banka, ističu da je BiH jedna od rijetkih država u Europi koja nema jasnu viziju borbe protiv ekonomske krize. Na nedavno održanom sastanku ekonomskih stručnjaka koji je organiziralo Izaslanstvo EU-a u BiH, istaknuto je kako za BiH postoje samo analize i procjene koje se odnose na makroekonomske pokazatelje, što uz činjenicu da ne postoji jasno definirana ekonomska strategija za srednjoročno razdoblje, borbu protiv ekonomske krize čini znatno težom.
Iako su tvrdili da će i tu napraviti rezove zbog kredita MMF-a, zanemarivi su pomaci napravljeni kad je u pitanju smanjenje velike javne potrošnje na svim razinama. “Najveći je problem da se skoro godinu i pol dana apsolutno nitko ne bavi problemima ekonomije, gospodarstva, financiranja.
Bez strategije u krizi
A sve dok se to ne pokrene, sve drugo je zaista nemoguće očekivati da se popravi. Vi morate stvoriti gospodarstvo koje proizvodi i koje državi uplaćuje njene obveze, koje zapošljava i koje isplaćuje plaće radnicima da bi se mogla pokrenuti proizvodnja“, tvrdi profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Hasan Muratović, a prenosi RFE. Centar za politiku i upravljanje izašao je s dokumentom pod naslovom “Odgovori na ekonomsku krizu i srednjoročne perspektive razvoja”, ali ga još nitko od mjerodavnih nije ni pročitao. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hadžiahmetović tvrdi kako je napravljena kompletna analiza u svim sve sektorima gospodarstva i Vijeću ministara te je vladama entiteta predložen kompleksan set mjera koje je trebalo poduzeti u ovom vremenu recesije i financijske krize.
“Jednostavno, mi u gospodarstvu stječemo dojam da se jako malo radi u praksi na tim strateškim planovima, na mjerama koje smo predložili. Vlade entiteta, Vijeće ministara i drugi nisu učinili dovoljno, prije svega da ublaže udar na gospodarstvo, samim tim i na standard građana i nisu donesene prave mjere”, tvrdi Hadžiahmetović.
