Dok se entitetske vlade hvale s manje-više uspješnom provedbom strategije upravljanja čvrstim otpadom u BiH, direktori javnih komunalnih poduzeća žale se na mnoštvo problema s kojima se njihovi djelatnici svaki dan susreću na terenu. Stvaranje divljih odlagališta otpada, namjerna oštećenja vodovodne i kanalizacijske mreže, uništavanje komunalne infrastrukture, samo se neke od negativnosti zbog kojih je Udruga poslodavaca komunalnoga gospodarstva FBiH inicirala dopunu Kaznenog zakona novim članom, kojim bi ovakva namjerna oštećenja u budućnosti tretirana kaznenim djelom a ne prekršajem.
Zbog krađe šahta u zatvor
Dopunjenim članom Zakona, stoji u inicijativi spomenute udruge koja okuplja javna komunalna poduzeća iz FBiH, krađa i oštećenje komunalne opreme s javnih površina kvalificirali bi se kao kazneno djelo s teškim posljedicama po život ljudi i okoline s velikom materijalnom štetom, a iste sankcije trebaju se odnositi na pravne i fizičke osobe koje vrše otkup sekundarnih sirovina i otpadnog materijala. Posljednjih godina sva komunalna poduzeća u BiH susreću se s problemom krađe slivnih rešetaka, poklopaca i drugih instalacija s javnih površina, čime se ugrožava ljudski život i okolina, a šteta je ogromna. Ova oprema je napravljena od lijevanog željeza ili čelika, a razlog njihove krađe jeste stjecanje protupravne imovinske koristi. Udruga je preko svojih institucija više puta ukazivala na ovu pojavu tražeći veću kontrolu vlasti i policije, ali nažalost, dosad nije bilo vidnih rezultata na iznalaženju počinitelja.
Ministarstvo šuti
U pokušaju rješavanja ovoga problema i iznalaženja načina suzbijanja masovne pojave krađe, Skupština Udruge poslodavaca komunalnoga gospodarstva FBiH donijela je zaključak da se kod nadležnog ministarstva pravosuđa pokrene ponovna procedura. Unatoč tri puta ponovljenoj inicijativi komunalaca, Ministarstvo pravosuđa BiH nije su još oglasilo. Postojeća praksa postupanja s otpadom u BiH je vrlo loša, a stupanj prevencije, selektivnog odlaganja, reciklaže i ponovna uporaba je vrlo mala. Najveći dio otpada se odlaže na neuređena odlagališta bez primjene ikakvih sanitarnih tehnoloških mjera odlaganja. Stoga zbrinjavanje otpada u BiH trenutno predstavlja značajan ekološki, sanitarni, urbanistički, građevinski i hidrološki problem. Razvojem regionalnih odlagališta i uvođenjem strožih kazni problem bi se donekle sanirao.
EKOLOGIJA
Za smeće u zatvor
Na svakih 100 km2 prema procjenama struke u BiH dolazi 7,25 divljih deponija, odnosno površina kontaminirana divljim deponijima
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
