U zastupničkim klupama duže vremensko razdoblje nalazi se Zakon o zaštiti jamaca kojemu je cilj, kako je objasnio predlagač, stvoriti uvjete kako bi se drukčije rasporedile obveze prema osobama koji su bili jamci za podizanje zajmova kako bi se nepovraćena sredstva bankama najprije pokušala naplatiti kod onih koji su podizali zajam i glavnih sudužnika, a tek onda od jamaca.

Nacrt zakona

Ovaj prijedlog izradila je skupina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i samo zbog aktualne krize u vlasti nije došao na dnevni red. Istodobno o donošenju ovakvog zakona banke i mikrokreditne organizacije nisu dale pozitivnu, ali ni negativnu ocjenu, uz navode kako se radi o institutu koji teško može promijeniti stvari iz prošlosti. 
- Zakon vidimo kao prijelazno rješenje jer imamo saznanja da će uskoro Federalna agencija za bankarsko uputiti bankama poticajno mišljenje da u drugi plan stave kreditiranje uz jamce“, navodi se u objašnjenju zakona o zaštiti jamaca, koji, ako bi se donio, bio bi jedinstven na ovim prostorima. I ono što upozoravaju iz banaka jeste da bi po istoj analogiji trebalo donijeti i zakon o zaštiti štediša jer se nevraćanjem kredita ugrožava i njihova ušteđevina ili pak poslovanje banaka.

Redoslijed

Ključna stvar, međutim, na kojoj se inzistira u Zakonu o jamcima jeste da se izmijeni redoslijed odgovornosti prigodom neizmirenja obveza prema zajmu. “Jamci mogu odgovarati i od njih će biti naplaćeno potraživanje tek kada to nije moguće izvršiti iz imovine glavnog dužnika“, navodi se u objašnjenju nacrta zakona. Objašnjeno je da se od Udruženja za zaštitu jamaca došlo do zapanjujućih saznanja o otplatama zajmova koje su posljednjih godina poprilile alarmantne razmjere. Prema izvješćima Mikrokreditnih organizacija u Federaciji BiH su s 30. lipnjom prošle godine 9304 jamca otplatila 4,6 milijuna maraka.

Poslodavac nudi stalni radni odnos i plaću do 2200 eura neto. Uvjet je srednja škola