Najljubaznije molim da se nađemo zajedno na slavlju svete mise u sarajevskoj Prvostolnici 28. veljače u 16 sati. Bit će to iznimna prigoda da molimo jedni za druge, kako bi nas uskrsli Gospodin u svojoj nekrvnoj žrtvi zbližio, kako bismo ispunjeni Njegovim duhom učvrstili svoju vjeru te nadahnuti Njegovom snagom, vraćajući povjerenje, uspješno se zalagali za dobro svoga naroda i svih građana u zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini, navodi se uz ostalo u pozivu koji je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uputio katoličkim vjernicima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Prvo takvo vjerničko okupljanje bit će prigoda i da se susretnu ljuti politički rivali koji posljednjih dana vode teške bitke oko međusobnog isključivanja iz vlasti u Federaciji BiH.
• Uputili ste poziv političarima na svojevrsno zajedništvo, okupljanje, zajedničku molitvu. Čime je to motivirano, hoće li ovakav molitveni skup i ručak postati tradicija?
Nisam uputio političarima nego katolicima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. To je poziv povodom Godine vjere. Taj skup će biti izričito duhovno-molitvenog karaktera i nakon sv. mise zajedničko druženje kao ostvarenje duha vjere. Taj potez sam napravio nakon razgovora s drugim biskupima u BiH i s novim apostolskim nuncijem. Također će i nuncij sudjelovati u tom misnom slavlju. Naša pastirska dužnost je sve slojeve društva gdje su katolici obuhvatiti u ovoj godini vjere. Ako sudionici zažele da se ponovi takav čin, rado ću prihvatiti prijedlog. Ako bude vjere i ispravnih moralnih i duhovnih načela u uvjerenju svakog osobno, onda će se događati i proces pomirenja i povjerenja, koje nam tako treba na svim razinama.
• Predstoje ozbiljne naznake ustavnih promjena u Federaciji, na razini države, u RS-u vidimo dogovor vlasti i oporbe oko ključnih pitanja, manje više je i kod Bošnjaka tako. A gdje su Hrvati katolici u politici, mislite li da su spremni za pružanje ruke, iskorak od sebičnosti i taštine?
Jesu li spremni na iskorak prema pomirenju i povjerenju ne znam, ali nas vjera obvezuje da osobne vjerničke stavove ugradimo na putu izgradnje općeg dobra, pa tako i svoga naroda. Ne razumijem ove stavove gdje se vrlo egoistički gleda, isključujući druge i drugačije, a da ne kažem isključujući onoga tko je tvoje krvi.
• Uzoriti, kako gledate na stalne pokušaje podjela Hrvata na bosanske, posavske i hercegovačke. Boli li Vas to?
Podjela po regijama odakle dolaze ne bi nam smjela smetati. Svatko je ponosan na svoj kraj, ali sam i te kako žalostan da se isključuju u pogledu zajedničkog dobra pojedini krajevi i ljudi tih krajeva, pogotovo kada je riječ o katolicima, a i Hrvatima. Kako je ovo ideja da se nađemo zajedno u molitvi te traženju istih načela vjere u suradnji, trebala bi premostiti sve te ruševine među nama. Za sada smo počeli s katolicima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Pred nama su i druge strukture društva na koje bi valjalo ozbiljno računati da budu uključene u proslavi Godine vjere.
Najljubaznije molim da se nađemo zajedno na slavlju svete mise u sarajevskoj Prvostolnici 28. veljače u 16 sati. Bit će to iznimna prigoda da molimo jedni za druge, kako bi nas uskrsli Gospodin u svojoj nekrvnoj žrtvi zbližio, kako bismo ispunjeni Njegovim duhom učvrstili svoju vjeru te nadahnuti Njegovom snagom, vraćajući povjerenje, uspješno se zalagali za dobro svoga naroda i svih građana u zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini, navodi se uz ostalo u pozivu koji je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uputio katoličkim vjernicima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Prvo takvo vjerničko okupljanje bit će prigoda i da se susretnu ljuti politički rivali koji posljednjih dana vode teške bitke oko međusobnog isključivanja iz vlasti u Federaciji BiH.
• Uputili ste poziv političarima na svojevrsno zajedništvo, okupljanje, zajedničku molitvu. Čime je to motivirano, hoće li ovakav molitveni skup i ručak postati tradicija?
Nisam uputio političarima nego katolicima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. To je poziv povodom Godine vjere. Taj skup će biti izričito duhovno-molitvenog karaktera i nakon sv. mise zajedničko druženje kao ostvarenje duha vjere. Taj potez sam napravio nakon razgovora s drugim biskupima u BiH i s novim apostolskim nuncijem. Također će i nuncij sudjelovati u tom misnom slavlju. Naša pastirska dužnost je sve slojeve društva gdje su katolici obuhvatiti u ovoj godini vjere. Ako sudionici zažele da se ponovi takav čin, rado ću prihvatiti prijedlog. Ako bude vjere i ispravnih moralnih i duhovnih načela u uvjerenju svakog osobno, onda će se događati i proces pomirenja i povjerenja, koje nam tako treba na svim razinama.
• Predstoje ozbiljne naznake ustavnih promjena u Federaciji, na razini države, u RS-u vidimo dogovor vlasti i oporbe oko ključnih pitanja, manje više je i kod Bošnjaka tako. A gdje su Hrvati katolici u politici, mislite li da su spremni za pružanje ruke, iskorak od sebičnosti i taštine?
Jesu li spremni na iskorak prema pomirenju i povjerenju ne znam, ali nas vjera obvezuje da osobne vjerničke stavove ugradimo na putu izgradnje općeg dobra, pa tako i svoga naroda. Ne razumijem ove stavove gdje se vrlo egoistički gleda, isključujući druge i drugačije, a da ne kažem isključujući onoga tko je tvoje krvi.
• Uzoriti, kako gledate na stalne pokušaje podjela Hrvata na bosanske, posavske i hercegovačke. Boli li Vas to?
Podjela po regijama odakle dolaze ne bi nam smjela smetati. Svatko je ponosan na svoj kraj, ali sam i te kako žalostan da se isključuju u pogledu zajedničkog dobra pojedini krajevi i ljudi tih krajeva, pogotovo kada je riječ o katolicima, a i Hrvatima. Kako je ovo ideja da se nađemo zajedno u molitvi te traženju istih načela vjere u suradnji, trebala bi premostiti sve te ruševine među nama. Za sada smo počeli s katolicima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Pred nama su i druge strukture društva na koje bi valjalo ozbiljno računati da budu uključene u proslavi Godine vjere.
