Ignoriranjem prijedloga ekonomskih stručnjaka, koji su još prošle godine predlagali rezanje plaća i materijalnih troškova na svim razinama za 15, a početkom ove godine i do 30 posto, vlasti u BiH su kratkoročna dugovanja pretvorile u dugoročna. Prevedeno to znači da će BiH u sljedećih, kako je to izračunao prof. dr. Izudin Kešetović, osam godina otplaćivati milijardu maraka veću glavnicu na kreditna zaduženja.
Kad Vlada planira koristiti kratkoročni kredit, logično bi bilo, ističe on, da izvrši izravnanje odmah na razini osobnih primanja zaposlenika i smanji izdatke za 30 posto kako bi uz efikasniji sustav naplate uravnotežila tekuću bilancu plaćanja. Kako to nije napravila, došlo je do zatvaranja rashodovne strane proračuna u prošloj godini, a BiH je ušla u tzv. financijsku neravnotežu čime je primorana leteći – kratkoročni dug pretvoriti u dugoročni uz plaćanje kamata koje u razdoblju od najmanje osam godina podižu glavnicu do milijarde KM.
To je dovelo, drži Kešetović, do aktiviranja kreditne spirale i porasta novih zaduženja za sve veći pritisak na rashodovnoj strani i debalans na prihodovnoj strani. Vlasti, unatoč obećanjima, nisu pomogle ni malim i srednjim poduzećima da se održi postojeća zaposlenost i ostanu na tržištu. Ništa nije urađeno, tvrde ekonomisti, na pomoći domaćega građevinarstva u svim segmentima.
Vlade su trebale, tumači prof. Kešetović, donijeti programe izgradnje i popravke škola i ustanova obrazovanja, izgrađivati komunalnu infrastrukturu; program izgradnje prometnica, program održavanja vodotoka, šuma, zemljišta i privođenja istog namjeri. Treba koncipirati ekonomsku politiku na stopi rasta društvenog proizvoda iznad 10 posto.
