Izlazak u prirodu za jedan ljudski život završio je kobno. Naime, jučer je od posljedica uboda stršljena preminula Snježana Vejnović (1972.) iz okoline Novog Grada/Bosanskog Novog. Kako navodi novinska agencija Fena, Vejnović je bila u Maloj Krupskoj Rujiškoj u vrijeme kada je zadobila ubod stršljena. Odmah nakon poziva, oko 6 sati, intervenirala je ekipa hitne pomoći, ali su liječnici samo mogli konstatirati smrt ove žene, javio je Radio RS-a. Iako inače ubodi stršljena nisu smrtonosni, moguće su iznimke kada se pojave alergijske reakcije. To nam je potvrdio i dežurni liječnik Hitne pomoći SŽ-a, koji smatra kako je ubod stršljena opasniji od uboda osa. - Ubod izaziva burniju reakciju i bolniji je. Problem je u alergijskoj reakciji na taj ubod. Dolazi do otekline, kada oteče tkivo dušnika i smanjuje se protočnost dišnog puta, dolazi do otjecanja jezika i otežanog disanja - kazao nam je ovaj liječnik dodavši kako to uobičajeno ne nastaje, ali se može dogoditi alergijska reakcija, pa isto kao i kod uboda ose. Kazao nam je da ipak nije tako rijetko pojava alergijske reakcije na ubod, a ovisi i o sezoni. - Sada je ta sezona kada su ljudi aktivni u radu s insektima, ali i u kretanju po prirodi, gdje može doći do povećanog uboda pčela, stršljena i krpelja. A od tih uboda možda su jedan posto alergijske reakcije - kazao je liječnik. Svi koji dožive ubod, ne dolaze u hitnu, ali ipak oni koji osjete oticanje jezika ili gušenje, preporučljivo je da odmah potraže liječničku pomoć.
- Možemo reći i kako se to sve više povećava s vremenom, jer oni ljudi koji nisu prije imali problema jer rade s pčelama, odjednom dođe alergijska reakcija, kazao je. Kao jedan od savjeta kazao je da ako dođe do uboda da na putu prema hitnoj valja popiti i šumeću tabletu kalcija. I prošle godine je bila pošast uboda osa i stršljena, čak i do 30 na dan. Liječnici su kazali kako je to zbog vrućina, što i životinje čini agresivnim pa napadaju ljude. Kada se počnu približavati kućama, u narodu se kažu da su ose “žedne”. - Ose i pčele najprije nalaze sve što im treba u prirodnim staništima. Rijetko ulaze u nastambe ljudi, češće ose, koje znaju svoja gnijezda napraviti na rubovima prozora ili vrata - kazao nam je Stjepan Prgomet, veterinar iz Mostara. Dodao je kako su se ose, pčele i stršljenovi tek izlegli i počeli raditi i praviti svoja staništa na skrovitim mjestima. Stoga treba i pripaziti da im ne bi narušili stanište, kada će i biti agresivni i napast će kad osjete opasnost. Zbog sve češće i veće upotrebe pesticida i insekticida, ubodi i ujedi postaju sve opasniji. Da bi spriječili nastanak otekline, trebamo reagirati čim prije. Na mjesto uboda treba staviti nešto hladno. U slučaju da se radi o kukcu čiji je žalac ostao u tkivu onda moramo prvo ukloniti žalac. Obratite pozornost i na zmije, kojih je s dolaskom toplijeg vremena sve više.
