Vanjskotrgovinska razmjena BiH i u prvom polugodištu 2012. nastavila je trendovima iz prošle godine, što govori da je situacija nepovoljna. Nešto blaže stope pada izvoza i određeno smanjenje uvoza nisu rezultat poboljšanja u ekonomiji BiH, već prije svega, pada ekonomskih aktivnosti. Igor Gavran, projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ističe kako je iznos nepovratno izgubljenog novca, kada je riječ o uvozu, u proteklim godinama dostigao iznos od gotovo 75 milijardi KM. Unatoč činjenici da je lipanj ove godine u odnosu na ranije mjesece bio pozitivan, visina deficita je bila viša od pola milijarde KM, a pokrivenost izvozom još nije ni blizu zadovoljavajuća.

Deficit s Hrvatskom

Prema podacima kojima raspolaže Vanjskotrgovinska komora BiH, vodeća izvozna tržišta u prvoj polovini ove godine ostala su ista, uz značajan pad udjela tržišta Srbije i kontinuirani rast tržišta EU-a, na što se prije svega misli na tržište Njemačke. S druge strane, kada je riječ o vodećim uvoznim tržištima i tu je, uglavnom, situacija nepromijenjena. No, čini se kako je deficit BiH najveći kad je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom u CEFTA-i. Naime, pokrivenost izvoza uvozom u CEFTA-i je pozitivna s više od polovine članica. Kada se analiziraju vrijednosti s onima gdje je negativna, prije svega s Republikom Hrvatskom, jasno je kako je riječ o ogromnom deficitu koji je ključni dio ukupnog deficita BiH.

Zabrinjavajuće

Zanimljivo je nabrojati koji su to bili vodeći izvozni proizvodi iz BiH u prvoj polovini ove godine. Tako je BiH najviše izvezla sjedala, aluminija u sirovom obliku, naftnih ulja, obuću s vanjskim potplatima od gume. Tek nakon ovih nabrojanih proizvoda slijedi izvoz električne energije, nakon koje slijedi toplo valjana žica od željeza.

Što se pak tiče glavnih uvoznih proizvoda, BiH je u prvoj polovini ove godine najviše uvozila naftu i naftne prerađevine i ostale energente. U spomenutom razdoblju BiH je drastično smanjenje izvoza zabilježila u Srbiji, posebice kada su u pitanju koks i električna energija, i to za četvrtinu, te također u Crnu Goru. Izvoz je poboljšan prema Rumunjskoj i Turskoj. Ono što posebno brine jeste činjenica prema kojoj je i dalje najveći gubitak u vanjskotrgovinskoj razmjeni smanjenje izvoza električne energije. Prema svim procjenama, i do kraja ove godine očekuje se daljnje smanjenje izvoza električne energije, prvenstveno zbog meteoroloških prilika, konkretno suše i nepovoljne hidrometeorološke situacije. Isto tako zabrinjava činjenica prema kojoj je u prvoj polovini ove godine povećan uvoz kamenog uglja, što drugim riječima znači da je došlo do smanjenja domaće proizvodnje ovog energenta. Dodatne probleme za bh. ekonomiju, kada je u pitanju uvoz, predstavlja daljnje povećanje vrijednosti uvoza plina i električne energije.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’