1. Visoka cijena vremenskih neprilika
Ako postoji trend koji je obilježio 2012. u energetskom smislu, onda su to posljedice katastrofalnih meteoroloških događaja. Samo zbog uragana Sandy više od 16 milijuna domova u čak 16 američkih saveznih država ostalo je bez električne energije. Takav \"blackout\" nezabilježen je u novijoj povijesti najrazvijenije svjetske države, no ništa manje posljedice nije imao ni uragan Isaac. Zbog njega, velike američke rafinerije na obali Meksičkog zaljeva bile su zatvorene, a nacija suočena s najvišim cijenama benzina u proteklih desetak godina. Ipak, nisu vremenski uvjeti bili loši samo u SAD-u. I Hrvatska elektroprivreda tijekom prve polovice ove godine bila je suočena s najgorom sušom u svojoj povijesti. Razine vode u akumulacijama domaćih hidroelektrana dosegnule su historijski minimum, a Hrvatska je bila osuđena na povećano korištenje električne energije iz uvoza. Poanta je jasna, ali i zabrinjavajuća. Klimatske promjene, čijim će uzročnikom mnogi proglasiti upravo globalnu energetiku, u budućnosti će prisiliti svjetske energetske kompanije da znatno promijene poslovanje. Da bi ijedna regija, nacija ili kontinent osigurali pouzdanu opskrbu energijom, morat će maksimalno diversificirati svoje izvore i na taj način smanjiti rizik. To vrijedi i za Hrvatsku.
2. Fosilna revolucija započela u SAD-u
Frakturacijsko bušenje ili \"fracking\" vrlo vjerojatno je najvažniji tehnološki iskorak u energetici dosadašnjeg dijela 21. stoljeća. Doduše, ne radi se o novoj tehnologiji, no američke kompanije razvile su ga do savršenstva kako bi počele s eksploatacijom golemih nekonvencionalnih rezervi plina i nafte u toj zemlji. Posljedice su globalne. SAD bi 2017. trebao postati najveći svjetski proizvođač nafte, a jeftin plin već i danas utječe na pad ulaganja u obnovljive izvore. Važno, nekonvencionalnih rezervi ima i Hrvatska.
3. Nuklearna energetika i dalje u sjeni Japana
Odjeci događaja u Fukushimi i dalje su jaki. Japanska vlada, rastrgana između želja javnosti za ukidanje nuklearne energije i golemim troškovima korištenja zamjenskih goriva, dosad je u pogon stavila dva do ukupno 52 reaktora u toj zemlji. Ipak, uskoro će vjerojatno pokrenuti još nekoliko. Usporeni razvoj nuklearne energetike i dalje je činjenica, no pitanje je ima li drugog načina da svijet zadovolji potrebe za energijom i okolišne obveze. No, Hrvati i Slovenci mogu biti zadovoljni. NE Krško službeno je najsigurnija u Europi.
4. Kineska energetska ekspanzija se nastavlja
Ovome trendu ne nazire se kraj. Prema procjeni Međunarodne energetske agencije, energetska potrošnja Kine do 2035. godine porast će za današnju ukupnu potrošnju SAD-a i Japana, dakle prve i treće najveće svjetske ekonomije. Iako u Kini ulažu golema sredstva u razvoj svojih obilnih rezervi ugljena i plina, to jednostavno neće biti dovoljno da zadovolji potrebe kineskih građana i industrije. Danas Kina uvozi oko 50 posto nafte i 15 posto plina koji koristi. Za dvadesetak godina uvozit će 80 posto nafte i 40 posto plina. Predviđa li Hrvatska takve promjene u svojoj strategiji?
5. Nužnost ulaganja u mrežu budućnosti
Da će stabilnost svjetskog energetskog sustava ovisiti o ulaganjima u distributivnu infrastrukturu stručnjacima je jasno već odavno. Onima kojima nije, vjerojatno je postalo nakon pada elektroenergetskog sustava Indije, kad je 650 milijuna ljudi nekoliko dana živjelo bez pristupa električnoj energiji. Većom ekspanzijom proizvodnje iz obnovljivih izvora energije nužnost ulaganja u mrežne kapacitete bit će sve veća. Samo u Europi do 2020. u taj će se sektor uložiti 80 milijardi eura. Može li hrvatski Dalekovod uzeti dio tog ukusnog kolača?
6. Zveckanje oružjem na energetskim točkama
Svijet je 2012. proveo promatrajući rastuće napetosti na raznim krajevima svijeta, a većina ih je - kao i uvijek - bila povezana uz energetske interese. Iran je tako priprijetio da će u slučaju napada Izraela ili SAD-a blokirati Hormuški tjesnac, morski prolaz kojim prolazi 20 posto svjetske nafte. Prijetnja nije isprazna. Tijekom Zaljevskog rata, prekid proizvodnje u Kuvajtu rezultirao je rekordno visokom cijenom nafte na svjetskim burzama. Ništa mirnije nije ni u Južnokineskom moru, gdje bujaju napetosti između Kine, Filipina i Vijetnama zbog kontrole bogatih naftnih nalazišta u podmorju.
7. Počinje zlatno doba prirodnog plina
Prirodni plin neosporno je energent budućnosti, no goleme otkrivene nekonvencionalne rezerve mogle bi utjecati i na osnovna globalna ekonomska kretanja. Europski industrijalci već sad strahuju da će njihovi konkurenti iz SAD-a zahvaljujući jeftinom plinu imati dvostruko niže izdatke za potrošnju energenata. Poruka je jasna. Pristup jeftinom plinu bit jedan od ključnih uvjeta ekonomske konkurentnosti nacionalnih gospodarstava. Hrvatska, koja je ove godine i službeno ostala izvan rute ruskog Južnog toka, tu bi poruku morala ozbiljno shvatiti.
8. Ugljen opet u fokusu svjetskih ulagača
Iako se u izjavama europskih političkih lidera stalno spominje nužnost smanjenja korištenja ugljena, statistika je neumoljiva. I u Europi i u svijetu energetska upotreba ugljena raste. Dapače, prema podacima Instituta za svjetske resurse, ulaganja u gradnju novih termoelektrana na ugljen u svijetu su tijekom proteklih godinu dana rasla za 5,4 posto, a na takve objekte otpada oko 30 posto ukupnih svjetskih elektroenergetskih proizvodnih kapaciteta. U ovom trenutku u svijetu se gradi ili planira graditi 1199 termoelektrana na ugljen, ukupne instalirane snage od 1,4 milijuna megavata. Dvije trećine tih projekata planira se u Kini i Indiji. I Hrvatska je dio te statistike. Već 2013. počinje gradnje TE Plomin 3.
>>Nova ponuda: Rusi ipak Hrvatskoj nude projekte u energetici
Preuzeto sa www.vecernji.hr
