Temu, globalna platforma za online kupnju, izazvala je veliko zanimanje među korisnicima u BiH. Na bh. tržištu dostupna je od rujna, zbog čega je mnoge građane zahvatila "šoping-groznica". Platforma za online prodaju Temu bilježi sve veći uspjeh na tržištu BiH i broj narudžbi iz dana u dan sve je veći, a od rujna do danas stiglo je gotovo pola milijuna narudžbi. Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) kažu kako je do sada u BiH stiglo 468.975 narudžbi iz Temua. U Carinsku ispostavu Sarajevo stiglo je 72.759 narudžbi, a najniža cijena koja je zabilježena iznosi 72,41 KM. Najveći iznos ocarinjene robe iznosi 1109 KM, što je, kako iz UNO-a navode, najveća vrijednost robe kada je riječ o narudžbama s Temua. Carinska ispostava Tuzla zabilježila je prijam 18.104 paketa s Temua, dok je u Carinsku ispostavu Banja Luka stiglo 180.846 paketa.
Među lošijim u regiji
Pošiljke su uglavnom bile u vrijednosti od 90 do 300 KM. Najveća pojedinačna pošiljka bila je u vrijednosti 590 KM i vraćena je pošiljatelju jer nije želio platiti carinska davanja. U Carinsku ispostavu Gradiška stiglo je 129.020 paketa, a u Trebinje 68.246. Najveća vrijednost narudžbe u Trebinju iznosila je 309 KM, a prosječna vrijednost bila je ispod 100 KM. - Kada je riječ o pošiljkama koje se uvoze putem aplikacije Temu, analiza do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim uredima pokazuje da je riječ o pošiljkama s robom zanemarive vrijednosti. Te pošiljke poslane su izravno iz druge države fizičkim osobama u BiH na različite adrese i ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci. Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja - rekli su iz UNO-a. Carina se u BiH ne plaća za pakete u vrijednosti ispod 300 KM. Pomama za jeftinim proizvodima iz Kine zasigurno će povećati broj građana BiH koji kupuju online. A kakvi su podaci o broju online korisnika bili do sada i kako stojimo u odnosu na ostatak Europe? Prema istraživanju Eurostata, u 2023. godini 58% osoba, starosti od 16 do 74 godine, u EU prijavilo je da je koristilo usluge ili naručilo robu preko interneta. Udio stanovništva koje koristi e-trgovinu u Srbiji varira od regije do regije. Iako nešto manje ispod prosjeka EU-a, najviše je online potrošača u Beogradu (56,4%), dok je najmanje u regiji južne i istočne Srbije (37,3%). Ispod prosjeka EU-a nalaze se i Vojvodina (46,7%) te regija Šumadije i zapadne Srbije (44,2%). U okruženju online kupuju najviše stanovnici Hrvatske (49,9%). Međutim, ostale zemlje značajno manje koriste usluge e-trgovine, najmanje ih je u Crnoj Gori (18,6%) i Albaniji (13,6%). Online kupnju obavlja četvrtina osoba u BiH (25,5%), Sjevernoj Makedoniji (27,6%) i Rumunjskoj. Tri europske regije s najvećim brojem online kupaca nalaze se u Nizozemskoj, gdje više od 85% osoba obavlja kupnju online. Visoki postotak bilježe skandinavske zemlje, ponajprije Švedska i Danska. Vidljivo je kako stanovnici zapadne Europe značajnije koriste usluge online trgovine. Iznad prosjeka EU-a nalaze se Francuska, Njemačka, Češka, Austrija, ali i Španjolska i Mađarska. Nasuprot tome, od 20 regija Europe u kojima je manje od 35% stanovništva kupovalo na internetu, najmanje ih je u Bugarskoj, gdje manje od jedne od pet osoba koristi e-trgovinu. Međutim, prava eksplozija online kupnje dogodila se od kada je kineska platforma za internetsku trgovinu Temu postala dostupna kod nas.
Odjeća, obuća, elektronika...
Sve ono zbog čega smo koristili automobil ili autobus, tražili parkiralište, pješačili satima po trgovačkim centrima isprobavajući odjevne predmete, obuću ili nešto drugo, sada je moguće kupiti online iz vlastitog naslonjača klikom miša. Dovoljno je samo bolje promotriti proizvod koji želimo kupiti, "ubaciti ga u košaricu", platiti ga online ili za nekoliko dana prilikom preuzimanja. Kada je riječ o najčešće kupovanim stvarima, bh. građanima su među favoritima odjeća, obuća i elektronika. Pokazalo je to istraživanje e-commerce tržišta u BiH koje je provela eCommerce asocijacija u BiH. Članica Asocijacije Nikolina Čule rekla je kako ove godine bilježe mnogo veći broj ispitanika nego prošle, što upućuje na reprezentativnost uzorka. Na temelju istraživanja uočili su znatno veći broj korisnika e-commercea, osobito u segmentu populacije od 25 do 45 godina, a zabilježen je i porast od 7,4% kupaca koji su obavili više od 10 kupnji u posljednja tri mjeseca. Dodala je da su također ispitivali stavove kupaca što misle o online šopovima, rizicima i sigurnosti te da tu bilježe visoke prosječne ocjene kod ispitanika. Čule je rekla da je kod ispitanika zabilježen mali broj prijevara ili nekih neugodnosti što se tiče plaćanja. - Što se tiče kupnje, i dalje, kao i prošle godine, segment na koji najviše troše online ispitanici je odjeća, obuća i sportski dodaci, zatim se bilježi potrošnja na elektroničku opremu. Također se dosta prodaju ulaznice, streaming mediji i ostalo - kazala je ranije Čule. U vezi s kupnjom lokalno u usporedbi s regionalnom ili europskom, kako je dodala, 30% ispitanika kazalo je da kupuje proizvode iz EU-a, više od 40% ispitanika kupuje regionalno, a manji su postoci što se tiče Afrike, američkog tržišta i Australije. I ovi podaci samo su još jedan od pokazatelja da online trgovina iz godine u godinu postaje sve popularnija. No, iz udruga upozoravaju i na oprez, dodajući kako se procvatom online trgovine bilježi i značajan broj prijevara. Naši potrošači često se opredjeljuju za online kupnju, uglavnom zbog nižih cijena. Nisu svjesni da stvari nisu uvijek iz trgovina, već stižu i iz dnevnog boravka, garaže i drugih prostorija.
