I dok domaći poslodavci muku muče s pronalaskom radne snage te nerado sve češće posežu za radnicima iz inozemstva, državljani Bosne i Hercegovine jedan su od najvećih pokretača gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u toj je zemlji do kraja studenoga ove godine izdano rekordnih 192.170 dozvola za boravak i rad strancima.
Plaće znatno veće
Kao i ranijih godina, najveći broj radnih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdan je u djelatnostima graditeljstva (69.601), turizma i ugostiteljstva (53.584), industrije (26.235), prometa i veza (14.741) te trgovine (7212). Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad strancima do 30. studenoga ove godine za novo zapošljavanje izdane su 122.422 dozvole, 52.632 dozvole su produljene, dok je za sezonske radnike izdano 17.116 dozvola, i to uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu (15.634).
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i ove godine u Republiku Hrvatsku najveći broj stranih radnika došao iz BiH (35.930), zatim iz Nepala (32.138) i Srbije (26.804). Po brojnosti u Hrvatskoj potom slijede strani radnici s dozvolom boravka i rada iz Indije (18.918), Filipina (13.333), Sjeverne Makedonije (13.315), Bangladeša (12.431), Kosova (7620) te iz Uzbekistana (6432) i Egipta (6061). U prilog tome da se državljani BiH sve češće odlučuju na rad u Hrvatskoj svakako idu nedavne izmjene Zakona o strancima prema kojima plaće stranih radnika ne smiju biti manje od plaća domaćih na usporedivim radnim mjestima.
Posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazali su da su prosječne bruto plaće stranih radnika u najtraženijim zanimanjima za koja je izdano pozitivno mišljenje HZZ-a iznosile oko 1000 eura. Usporedbe radi, u BiH prosječna plaća iznosi oko 700 eura. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane prosjek plaća iznosi tek 899 KM (461 euro). Tek je malo bolje stanje u građevinarstvu, gdje je prosjek 1020 KM (523 eura), slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla s prosjekom od 1092 KM (560 eura). Tek 10 KM više imaju zaposleni u prerađivačkoj industriji (565 eura). Kada je riječ o zapošljavanju stranaca u BiH, brojke su značajno manje u odnosu na broj izdanih dozvola u susjednoj Hrvatskoj. Tako je, primjerice, u prošloj godini izdano 2449 radnih dozvola koje se računaju u odobrenu kvotu o radnim dozvolama za zapošljavanje stranaca Vijeća ministara BiH, od čega je 579 produljenih radnih dozvola i 1870 radnih dozvola za novo zapošljavanje te 2137 radnih dozvola izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH u suradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i Distrikta Brčko BiH izrađuje nacrt godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH na temelju iskazanih potreba o broju potrebnih radnih dozvola za strance entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Distrikta Brčko BiH prema stupnju i vrsti obrazovanja odnosno kvalifikacija ili stručnosti te prema vrsti sezonskih djelatnosti i dostavlja ga Ministarstvu civilnih poslova BiH, a ono potom Vijeću ministara BiH.
Radne dozvole u BiH
Prema odluci Vijeća ministara, godišnja kvota za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za prošlu godinu iznosila je 3995 radnih dozvola, a iskoristilo se 2449. Najveći broj radnih dozvola u prošloj godini izdan je u građevinarstvu (1368), trgovini (622), ostalim uslužnim djelatnostima (506), umjetnosti, zabavi i rekreaciji (436), poslovanju nekretninama (298), prerađivačkoj industriji (297), hotelijerstvu i ugostiteljstvu (188) te obrazovanju (150), što predstavlja 84,3 posto od ukupnog broja izdanih radnih dozvola.
Prema državama podrijetla, najviše stranaca koji su radili u BiH u prošloj godini je iz Republike Turske, Republike Srbije, Savezne Demokratske Republike Nepal, Narodne Republike Bangladeš i Republike Indije. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 6073 radne dozvole, od čega se na Federaciju odnosi 4295 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1400 radnih dozvola i Distrikt Brčko BiH 378 radnih dozvola.