Bh. mljekari su miljama daleko od proizvodnje po EU standardu

BiH još uvijek nije uspostavila odgovarajući kontrolni sustav na području cijele zemlje koji daje jamstvo da se EU standardi poštuju. Naime, za izvoz proizvoda životinjskog podrijetla u EU, EU zahtijeva da Europska komisija odobri poslovne subjekte, što iziskuje njihovo odobrenje plana kontrole i monitoringa, te pozitivno mišljenje Ureda za hranu i veterinarstvo FVO. Upravo je ovih dana BiH ponovno pala na ispitu kada je u pitanju mljekarska industrija. Nakon posjeta komisije iz Slovenije koju je uputio EU u BiH, a koja je trebala dati ocjenu o standardima dobivanja mlijeka s farmi, konstatirano je kako je BIH miljama daleko od europskih standarda. Ima izuzetaka, ali je to samo kap u moru ovog sektora. Naime, u ovom slučaju nisu upitne mljekare gdje se proizvodi mlijeko, nego je riječ o farmama i štalama u kojima se drži stoka. U pitanju je totalna nehigijena, od prljavih štala u kojima ni stoka ne može biti na zavidnoj razini čistoće. Štoviše, u izvješću se navodi kako su u većini slučajeva i vime krava u nehigijenskom stanju, a malo tko koristi rukavice prilikom muže krava, što bi se prema europskim standardima moralo koristiti. Problem je i nepostojanje sustava koji bi se bavio primjenom europskih standarda uzgoja stoke za mljekarsku industriju. De facto nadležnost za takve stvari leži na lokalnim zajednicama i ne postoji koordinacija s višim razinama, tako da je teško uspostaviti jedinstven sustav kontrole u ovoj oblasti. Do sada su nastojanja institucija na državnoj i entitetskoj razini u vezi sa zadovoljavanjem uvjeta EU bila razočaravajuća. Što se pak tiče same proizvodnje mlijeka u mljekarama, stanje u ovom sektoru je puno bolje od stanja farmi i stoke, jer je proteklih godina došlo do modernizacije u većini mljekara. Naime, sektor proizvodnje i prerade mlijeka ima dugu tradiciju u BiH. Trenutno postoji 44 registrirane mljekare u BiH. Međutim, postojeća struktura nije globalno razvojno povoljna jer je pretežno orijentirana na konzumnu potrošnju na domaćem tržištu, čime se ograničava razvoj primarne proizvodnje i prerade mlijeka.