Od popisa stanovništva u BiH prošlo je već 11 godina, od kada je izgubila značajan postotak svojih žitelja. Slično je i u državama u okružju. Razni su uzroci demografskog pada u BiH i ne vidi mu se kraj. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, do 2050. godine Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti oko 22 posto stanovnika. Sa sadašnjih tri milijuna i 200 tisuća broj stanovnika u BiH mogao bi pasti na manje od dva i pol milijuna. No, još su pesimističnije procjene za 2060. godinu – predviđa se da bi BiH te godine mogla imati samo milijun i 700 tisuća stanovnika. Po nekim pesimističnim demografskim procjenama, već sada BiH nema više od dva i pol milijuna stvarnih stanovnika, onih koji žive u ovoj državi. Mnogu se izjašnjavaju da im je prebivalište u BiH, a zapravo su se trajno iselili. Nepopravljivi optimisti te neki iz političkih razloga "napuhavaju" broj stanovnika, dok neki računaju kao Mujo kad su ga pitali koliko Fata i on imaju djece:
- Ja dvoje, Fata također dvoje, znači sve skupa troje!
- Nemoguće, kako to? – čude se.
- Evo ovako: ja iz prvog braka imam jedno dijete, Fata također iz prvog braka ima jedno dijete, a zajedno imamo jedno. Dakle, ja dvoje, Fata dvoje, znači ukupno troje – objasni Mujo.
BiH spada u države s najvećom dijasporom. Mnogi koji su protjerani sa svojih ognjišta u vrijeme agresije i ratnih sukoba teško će se vratiti. Javna je tajna da je broj stanovnika pri popisu prije 11 godina "prenapuhan". Prema statističkim pokazateljima, svake godine više osoba u ovoj državi umire nego se rađa. Prošle godine u BiH rođeno je oko 25.000 djece, a umrlo je oko 34.500 osoba. Bilježi se pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama. Zapadnohercegovačka županija rijedak je primjer demografskog rasta, a razlog tomu su nova radna mjesta u toj županiji i rast plaća u nekim proizvodnim tvrtkama te poticajne demografske mjere. Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, u 2023. godini samo je u ZHŽ-u bilo više rođenih nego umrlih – novorođenih je bilo 826, a umrlih 770. Demografi ozbiljno upozoravaju vlasti na svim razinama da pronatalitetnim mjerama spriječe demografsku katastrofu.
Jedni iz BiH odlaze trbuhom za kruhom u "bolji život" na Zapadu, velikom postotku onih koji ostaju "ne žuri" se s osnivanjem obitelji, a još manje za drugim ili trećim djetetom. O četvrtom i ne razmišljaju. Mnoge majke boje se da bi zbog trudnoće mogle s radnog mjesta dospjeti na zavod za zapošljavanje. Kad bi, kao u nekim državama, majka koja odgaja četvero i više djece bila u statusu zaposlene osobe, djece bi svakako bilo znatno više. Kad bi za svako dijete bio zajamčen i subvencioniran boravak u dječjem vrtiću, broj novorođenčadi bi se povećao. Očekivati da majke na minimalcu rađaju maksimalan broj djece čista je utopija.
Ohrabruje podatak da je u Federaciji BiH došlo do povećanja radnih mjesta, a u nekim tvrtkama i povećanja plaća. U više sredina nedostaje radne snage, što je privuklo strance iz još siromašnijih država od BiH. Mnogi stižu iz Nepala, Bangladeša… Za sada je njihov broj relativno mali i teško je prognozirati budućnost uvoza radne snage. No, prema procjeni jedne američke institucije, BiH će do 2060. godine trebati "uvesti" oko milijun stranaca! Ako se to dogodi, broj stanovnika bit će ipak veći od procjena da će 2060. biti milijun i 700 tisuća osoba koji će živjeti u BiH. Kad bi se ostvarile procjene te američke institucije, oni iz kategorije "ostali" bili bi – većina u BiH! Stanje je alarmantno, političke institucije moraju ubrzati svoj put u EU i NATO! Prozapadne političke strukture morat će se ozbiljnije politički suprotstaviti onima koji miniraju put BiH u Europu.
Valja reći da je demografija disciplina s više nepoznanica. Demografske procjene u BiH valja sagledavati u kontekstu zbivanja u Europi i svijetu. Ni na Zapadu više nije kao prije. Nekad su govorili ovako:
- BiH je kao majka, čim iziđem iz nje, rodim se!
Ni na Zapadu više ne cvjetaju ruže. Sve je više povrataka iz Njemačke i drugih zapadnih zemalja. O čemu svjedoči susret dvaju poznanika na granici. Jedan je išao u smjeru zapadne Europe, drugi se vraćao u BiH, a obojica su sebi u bradu govorila:
- Vidi budale kud je kren'o!
Kad je demografija u pitanju, prostori BiH su poseban slučaj. U samo stoljeće i nešto godina žitelji prostora BiH živjeli su u nekoliko država – Turskoj, Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, NDH, komunističkoj Jugoslaviji, a sada u daytonskoj BiH, državi dvaju entiteta i triju etniciteta. Posebno je delikatan bio položaj Hrvata. Primjerice, u vrijeme islamizacije i Morejskog rata krajem 17. stoljeća zapadna Hercegovina bila je potpuno pusta. U vrijeme kuge od 1814. do 1818. broj katolika na prostoru BiH pao je na oko 60.000! Za stoljeće i pol povećao se oko 13 puta, a onda je agresija 90-ih prepolovila broj Hrvata u BiH. Što će dalje biti, teško je pretpostaviti. Pozitivni pomaci postoje.
Nova radna mjesta i povećanje plaća možda smanje odlazak, a povećaju broj novih brakova i novorođenčadi. Valja vjerovati da će momci više gledati u djevojke nego u mobitele te da se neće praviti Englezi i ponašati se kao engleski lord koji je doživio brodolom pa ga nakon deset godina pronašli na pustom otoku u društvu jedne ženske osobe. Upitali su ga:
- Tko je ova dama s vama na otoku?
- Nemam pojma, nitko mi je nije predstavio – objasnio je lord.