Kvalitetne prometnice od posebne su važnosti za svekoliki razvoj nekog područja. Oko prometnica nastaju nova naselja, gradovi. Primjerice, urbana gradska jezgra Širokog Brijega nastala je nakon što je početkom 20. stoljeća izgrađena makadamska cesta Mostar – Posušje preko kamenog mosta na rijeci Lištici. Pored samostana i crkve u Širokom Brijegu fratri su iznajmljivali poduzetnim Širokobriježanima nekoliko poslovnih prostora, a kad je preko rijeke Lištice prošla cesta Mostar – Posušje, franjevci su im predložili da grade kuće, trgovine, gostionice i zanatske radnje uz tu cestu. Danas Široki Brijeg u gospodarskom pogledu spada među najrazvijenije jedinice lokalne samouprave u BiH. Koliko su zapadnohercegovačka mjesta bila prometno izolirana, na najrječitiji način govori anegdota između širokobriješkog fratra i prijevoznika (taksista) u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Upaljeni automobil širokobriješkog prijevoznika Paradžika bio je usmjeren u pravcu Mostara, a fratar ga upita može li s njim u taj grad.
- Oprostite, velečasni, idem se okrenuti, ja moram hitno u Imotski - reče Paradžik.
- Odlično, onda mogu s vama u Imotski - veselo će fratar.
- Kako vam se sad odjednom ide u Imotski? - upita Paradžik.
- Meni je svejedno u Imotski ili Mostar, ja moram u Ljubuški - objasni mu franjevac.
Dakle, u to vrijeme automobilom se nije moglo izravno od Širokog do Međugorja pa dalje do Ljubuškog ili Čitluka. Primjerice, cesta Mostar – Široki – Posušje nije bila cestovno povezana s Grudama. Tek 60-ih godina prošlog stoljeća asfaltirana je dionica Mostar - Široki Brijeg, a Široki Brijeg - Posušje oko 1970. godine. Iz Posušja do Gruda, koji su udaljeni manje od deset kilometara, moglo se automobilom samo preko Imotskog ili Privalja na području Širokog, sve dok nije sagrađena cesta između ovih dviju zapadnohercegovačkih općina nakon Domovinskog rata. U ta vremena nastao je vic:
- Koji auto može makadamskom cestom ići brzinom od 100 kilometara na sat?
- Službeni!
Kad bi 60-ih godina prošlog stoljeća Hercegovci iz Njemačke stizali u rodna sela, pričali bi:
- U Njemačkoj svako selo ima asfalt!
No, nakon samo desetak godina mještani mnogih sela u Hercegovini samodoprinosom su financirali asfaltiranje cesta kroz svoja sela. Mnogi su novac za samodoprinos osiguravali prodajom duhana tadašnjim duhanskim stanicama. No, bilo je i onih koji su pijucima, polugama, čekićima, lopatama, često i minama, probijali makadamski put do svojih kuća.
Svima u BiH bilo je jasno to da bez autocesta i brzih cesta nema bržeg razvoja, ali da ima previše sporih zastoja! Ipak je dugo vremena proteklo da se počne s gradnjom autoceste na koridoru Vc. Kao da se netko ponašao kao Mujo kad mu je Haso htio prodati "fiću".
- Ti lijepo u pet sati sjedneš u ovoga "fiću" i u Tuzli si u sedam sati! - reče Haso Muji.
- A koji ću ja klinac u Tuzli u sedam sati? - uzvrati je Mujo.
No, stigao je mak na konac i krenulo se u velike prometne projekte. Hercegovina jako puno očekuje od autoceste na koridoru Vc, koja će biti naslonjena na autocestu A1 u Hrvatskoj. Mnogo je toga već urađeno, a slijedi izgradnja dionice tunel Kvanj – Buna u dužini oko pet kilometara. Valjat će izgraditi tunel Kvanj u dužini od 2,7 kilometara, vijadukt Rotimski potok i nadvožnjak Rujevica. Gradnja ove dionice financirat će se sredstvima Europske investicijske banke te bespovratnim sredstvima Europske unije u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan. Prema pisanju medija, ovaj zahtjevan građevinski pothvat radit će kineska kompanija koja je gradila Pelješki most. Sve ovo pokazuje da BiH nije i ne može biti otok, izoliran svijet za sebe, što bi konačno morale shvatiti neke tvrdoglave političke i politikantske strukture.
No, zapadna Hercegovina još više očekuje od brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske. Izgradnjom ove brze ceste zapadna Hercegovina spojit će se na svom istočnom dijelu s koridorom Vc na dvjema lokacijama, sjeverno i južno od Mostara. Već se gradi dionica od Pologa do Kruševa. Prva dionica Mostar sjever – Polog duga je 20, a druga Polog – granica RH 40 kilometara. Druga dionica sastoji se od dviju poddionica: Polog – Polugrno (Polugrina) i Polugrno – granica RH (od Pologa u smjeru Uzarića, preko Turčinovića, Buhova i Rasna te petlje Podledinac do Gruda i dalje do granice RH). Brza cesta Mostar – Široki – Grude – granica RH prolazit će mostovima, tunelima, podvožnjacima i vijaduktima. Ova brza cesta dobro će doći i Čitlučanima. Valja vjerovati da će se modernizirati cesta Široki Brijeg – Međugorje koja presijeca trasu brze ceste, što nas podsjeti na razgovor ugodni između jednog hodočasnika koji je u selu Buhovo na putu Široki Brijeg – Međugorje pitao neku baku:
- Može li se odavde do Međugorja?
- Sinko moj, odavle je jedan stiga' do Amerike - odgovorila je baka.
No, dok se ne dovrše autocesta na koridoru Vc i brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, valja graditi nove lokalne ceste, modernizirati postojeće i održavati ih. Inače će biti raznih nezgodnih zgoda i razgovora (ne)ugodnih kao onaj između Hercegovca koji je s viškom maligana vozio automobil. Prometni policajac ga upita:
- Jeste li malo više popili, a?
- Ma, jok, popio sam samo jedan gemišt.
- A zašto onda pravite "osmice" po cesti?
- Izbjegavam rupe - objasni Ero s ovoga svijeta.