Dijalog, kompromis, međusobno uvažavanje - sintagma koja se nameće kao kompas i misao vodilja uz koju nastupaju nove vlasti BiH otvara nove perspektive ne samo kada je riječ o unutarnjim političkim odnosima već nagovješćuje i neke nove vjetrove kada govorimo o suradnji na jugoistoku Europe. Istom tom jugoistoku na koji Europska unija u svjetlu promijenjenih geopolitičkih okolnosti gleda kao na ključni dio slagalice mozaika europskog demokratskog sustava, a važan dio čega će biti upravo BiH - višenacionalna država o čijoj stabilnosti ovisi stabilnost regije. Upravo je novo Vijeće ministara, ustrojeno na programskoj osnovi i koje u fokusu ima europski put, političke reforme usmjerene prema harmonizaciji međunacionalnih odnosa, kao i ekonomske zahvate kojima želi privući investicije u zemlju, lokomotiva koja pokreće europski vlak BiH, ali i nove suradnje sa zemljama okruženja. Jučer održana sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, osim velikog broja najavljenih infrastrukturnih te ekonomskih projekata, od kojih će koristi imati stanovnici s obiju strana granice, još je jedan pokazatelj koliko su vlasti u BiH predane razvoju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, a Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, ali i zemlja potpisnica Daytona, nameće se kao najprirodniji saveznik BiH u budućim integrativnim procesima. Uz važnu pomoć koju će Hrvatska pružiti BiH u svim reformama koje će se tražiti od nje, ozračje kojemu svjedočimo unutar BiH drugi je dio slagalice, onaj dio koji sada, zahvaljujući novom Vijeću ministara na čelu s Borjanom Krišto, jamči kako će BiH krenuti obnovljenom energijom u ispunjavanje preduvjeta za članstvo. Europska komisija postavila je zadaće koje BiH već ispunjava ubrzanom dinamikom, uz rastući optimizam kako smo sve bliže otvaranju službenih pregovora. A na tom putu dobrosusjedski odnosi nameću se kao pitanje od ključnog značaja za BiH, koja je i do sada mogla računati na Republiku Hrvatsku kao najglasnijeg zagovaratelja integracije BiH u EU, ali i ključnog lobista kada je riječ o sve izdašnijoj pomoći koja dolazi iz Bruxellesa. Unutarnje slabosti BiH, a koje se vežu uz neka otvorena politička pitanja, poput izmjene izbornog zakonodavstva i ukupne stabilizacije političkih prilika, uz ovakvo ozračje bit će svakako mnogo lakše za riješiti. Njihovim rješavanjem, osim harmonizacije međunacionalnih odnosa, doći će i do poboljšanja ukupne političke situacije na jugoistoku Europe, a Republika Hrvatska u tom kontekstu i dalje će pozivati na unutarnji dijalog uz poštivanje ustavne pozicije sva tri konstitutivna naroda.