Prelijepi prostor na Humcu stvorili su i mukotrpno stalno dograđivali fratri sa svojim vjernim pukom. Kad su se, kako piše Zagrebački katolički list, “odkinuli od župe Veljaci 1855., i kad je veliki biskup Anđeo Kraljević kupio ovdje zemljište za 1100 forinti za gradnju samostana i crkve, prvi kamen je položen 4. travnja 1867. godine”. U istom listu zapisano je da je to “prostor na brdašcu s dalekim vidikom”. I zaista je dalekovidnost, pronicljivost, mudrost i ljubav prema svom narodu neprekidno isijavala, zračila s ovog mjesta. S pitomog položaja fratri su se borili i ustrajno zauzimali za kulturno-prosvjetni napredak hrvatskoga naroda.
U onodobnoj nametnutoj izoliranosti BiH samostani su bili ognjišta kulture, pismenosti, dio duhovne Europe. Iako malobrojni, i uz to što su gorjeli, razarani, paljeni, skrnavljeni, zlostavljani, održavali su vatru uljudbe, prosvjete, postali hrvatska Montecassina. U vremenu koje je puno bezakonja, samovolje moćnika, zabrana, nesigurnosti, fratri otvaraju prvu školu u BiH, prvi su liječnici, prvi pokreću časopis, prvi otvaraju tiskaru, časne sestre Kćeri Božje Ljubavi u Sarajevu otvaraju prije 140 godina prvu Učiteljsku školu u BiH, fratri tiskaju prve knjige još 1611. godine (fra Matija Divković). Nadbiskupija otvara prvu visoku školu 1890. godine, glasovite su katoličke gimnazije u Travniku, Visokom, Širokom Brijegu.
Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (HAZU u BiH) znanstveno-stručnim skupovima obilježava značajne datume iz povijesti hrvatskoga naroda, značajne ličnosti, čuva i afirmira hrvatsku kulturnu baštinu jer “narod koji mrtve štuje na prošlosti budućnost snuje”, kako napisa hrvatski pjesnik Petar Preradović. Nobelovac Czesław Miłosz piše da neće nipošto slijediti one koji zatiru tragove, odriču se svoje prošlosti. Ovaj put obilježavamo osnutak Muzeja na Humcu, prvog muzeja u BiH osnovanog prije 140 godina. U ono vrijeme izrazite nepismenosti fratri hoće osnivati i knjižnice. Ovdje žele, kako piše rečeni Zagrebački list, “zametnut knjižarnicu u Hercegovini. Dobročinioci milostinju mogu dati u pinezu (novcu), oli vridnu knjigu oli u slovinskom, oli latinskom jeziku”. Budući da je znameniti hrvatski književnik Tin Ujević rođen u susjedstvu, prigoda je izreći njegovu pjesmu koja kazuje sve rečeno:
“Gusti mrak. Sve je mrak.
No vidoviti zriju u mraku.
Dragulji plamte u mraku.
Vidoviti će pobijediti mrak i pomrčinu - Vidom”.
Katolička crkva, samostani bijahu uistinu svjetlo u višestoljetnom mraku.
Provinciji, samostanu i franjevcima i svima čestitamo 140. obljetnicu prvog muzeja u BiH. Gvardijan samostana pružio nam je gostoprimstvo te pozdravljam uspješnu suradnju s Akademijom oko pripreme ovog skupa, kao i prošle godine oko obilježavanja obljetnice posvećene književniku fra Janku Bubalu. Na poseban način zahvaljujemo ocu provincijalu fra Jozi Grbešu jer smo mu prilikom njegova posjeta HAZU-u u BiH 24. veljače 2023. godine priopćili našu inicijativu koju je, s puno razumijevanja za rad HAZU-a, svesrdno podržao i uputio nam nezaboravne i ohrabrujuće riječi.
Ovdje su znanstvenici i stručnjaci s područja: povijesti umjetnosti, povijesti književnosti, povijesti izobrazbe i kulture, opće povijesti, arheolozi, muzeolozi - kustosi, filozofi, teolozi, povijesti Crkve, muzejske pedagogije, kao i članovi Provincije Bosne Srebrene, ravnatelja KŠC-a iz Zenice, Hercegovačke franjevačke provincije, profesori s više sveučilišta, muzeolozi - kustosi iz nekoliko muzeja.
Hrvati u BiH imaju prošlost, tradiciju koja se brižljivo čuva u ovom i u drugim muzejima, pinakotekama, gliptotekama, etnografskim zbirkama, zavičajnim kućama, u našim običajima, u našoj kulturi. Hoćemo graditi i budućnost na svom ognjištu, svom patrimoniju, nasljeđu, na svojoj baštini. Dužni smo duhovne vrijednosti prenositi odgojem i obrazovanjem iz generacije u generaciju. Takvo prenošenje ne ostvaruje se samo riječju nego i posjetom muzejima i kulturno-povijesnim mjestima. Prijeko je potrebno poznavati znamenitosti zavičaja i domovine kako ne bismo bili stranci u vlastitom domu. Tradiciju i običaje treba čuvati jer, kako kaže poljski filozof Kolakowski, narod bez tradicije je mrtav, ostaje mu malo nade za budućnost.
Ovaj muzej na Humcu naš je ponos, bitan dio hrvatske baštine, naše pamćenje, temeljit oslonac samobitnosti i konstitutivnosti, suverenosti. Duboki su hrvatski korijeni u ovoj zemlji, muzeji to svjedoče jer su važno identitetsko obilježje hrvatskoga naroda. Muzeji čuvaju našu memoriju, čuvajmo i mi muzeje, pružajmo im zaštitu i potporu.
