U Bosni i Hercegovini sve je manje stočara nomada, a sve je više onih digitalnih. Za sve veći broj digitalnih nomada BiH bi mogla postati obećana zemlja. Riječ je o privatnim poduzetnicima ili zaposlenicima tvrtki koji svoj posao odrađuju uglavnom posredstvom digitalne tehnologije. Ne drži ih mjesto, rade sad ovdje, sad ondje, gdje im se najviše sviđa i gdje, naravno, postoji pristup brzom internetu. Borave po hotelima i kampovima, ali i kod prijatelja. Pandemija koronavirusa pogodovala je "radu od doma", ali i eksponencijalnom rastu broja digitalnih nomada. Mnoge tvrtke u razvijenom svijetu podržavaju nomade digitalnog doba, kao i brojne države koje im nude povoljan boravak, neke i uz vize posebno za njega. Primjerice, digitalni nomadi, kad dođu u Hrvatsku, uz jednogodišnju boravišnu dozvolu ne plaćaju porez na dohodak uz dokaz da su zaposlenici tvrtke izvan RH, da imaju smještaj i da zarađuju najmanje 2200 eura mjesečno. Mnogi zarađuju i puno više i odlični su potrošači. Kod Zadra čak postoji selo za digitalne nomade. Vjerujemo da će netko i u BiH doći na sličnu ideju. No, valja imati na umu to da selo za digitalne nomade mora imati brz internet. Pa se sjetismo jedne ankete u BiH. Naime, pitali su Muju koji internet koristi i je li zadovoljan njime, a on im odgovori:
- Koristim komšijin i jako sam zadovoljan!
Ugodna klima posebno privlači digitalne nomade, prometna povezanost također. Pa bi Hercegovina mogla postati atraktivna za nomade digitalnog doba. U nekim svjetskim popularnim turističkim destinacijama ugostiteljski objekti prilagođavaju se potrebama digitalnih nomada jer su jako poželjni gosti. Prema nekim pokazateljima, trenutačno u svijetu ima ih oko 40 milijuna, najviše Amerikanaca, a pretpostavlja se da će za samo deset godina čak oko milijardu osoba u svijetu moći raditi i zarađivati s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje postoji brz internet. Mnogi od njih tražit će destinacije koje će imati povoljnu klimu, jeftin smještaj i hranu, atraktivan društveni život i brz internet. William Shakespeare kazao je da je cijeli svijet pozornica, a kako stvari idu, digitalni nomadi pretvorit će ga u – ured!
Što BiH čini i što može učiniti kako bi privukla što veći broj nomada digitalnog doba? Komparativne su joj prednosti niski troškovi života u usporedbi sa zemljama odakle dolaze. Sa svojim primanjima, po nekoliko puta većim od prosječnih plaća u BiH, mogu "šenlučiti", izigravati pijane milijardere. BiH je poznata po kulturnoj raznolikosti, prirodnim ljepotama i poslovičnom gostoprimstvu, što ih može privući u velikom broju. Bitna je i opća sigurnost. BiH bi im ulaskom u Europsku uniju postala vrlo atraktivno odredište, posebno gradovi kao što su Mostar, Sarajevo, Banja Luka… Valja vjerovati da će i brojni manji gradovi u BiH imati brz internet i biti poželjni za boravak nomada modernog doba.
Kompliciranost birokracije u BiH problem je i bh. građanima, što nije dobra pozivnica digitalnim nomadima. Valja što više liberalizirati Zakon o strancima u dijelu koji se odnosi na novovjeke nomade. Prema dostupnim podacima, u Mostaru djeluje oko 100 digitalnih nomada. Mostar nudi puno toga što može privući sve veći njihov broj. Mostar je turistički grad, blizu je mora i planina, Međugorja i brojnih obližnjih turističkih odredišta.
Stranac koji dođe u BiH na dulji boravak bude iznenađen u mnogočemu. Skraćenica BiH ne označava samo Bosnu i Hercegovinu, BiH je skraćenica i za "Bez Ikakve Hiće"! Mnogo toga u Bosni i Hercegovini kreće se sporije nego u razvijenom Zapadu, što, nasreću, ne vrijedi i za internet, barem u više bh. gradova. Stranci u BiH, zemlji problema, bez ikakvih dilema, nauče dvije riječi: "Nema problema!". A onda i poneku psovku. U BiH postoji mnoga toga čega više nigdje u svijetu nema. Kava je omiljeno piće digitalnih nomada, a u jednom dijelu BiH zovu je kahva, u drugom kafa, u trećem kava. Osim espressa (dugi, kratki, s mlijekom i bez) nudi im se turska (ona u džezvi, s rahatlokumom ili bez) i srpska (s ukuhanim šećerom). Turska i srpska se ne kuhaju, nego – peku! No, zato se kruh (i hljeb) kuha! Kako objasniti strancima da se u BiH ganjaju papiri, (h)oda po doktorima, odvrće muzika, da se kćer naziva sinom, da zimsko računanje vremena počinje onda kad sarma zamijeni dolmu (punjenu papriku) i slično. U Bosni ne postoji burek sa sirom te su sve pite pite, a samo je burek pitac!
Rakijom se sve živo čisti, skida temperatura, ali prilično i popije. Bosanska šljiva najčešće pada u rakijski kotao koji zovu veselom spravom. Ponešto završi u staklenkama kao pekmez. Papučar je onaj Bosanac u čijoj se kući više šljive upotrijebi za pekmez nego za rakiju. Brojni stranci žale se kako se u restoranima u BiH ne poslužuju vegetarijanska jela. A gotovo u svako koje nije vegetarijansko stavlja se – Vegeta!
Stranci koji planiraju dulji boravak u BiH moraju se naviknuti na ovdašnji posebni humor. Jedan je digitalni nomad iz Amerike s Mujom šetao Sarajevom i hvalio se brzinom gradnje kompanije u kojoj je zaposlen kao projektant. Naišli su pored jedne velike zgrade i reče da njegova kompanija takvu zgradu sagradi za tri dana. Slično je kazao i za ostale velike zgrade. Kad su naišli pored hotela Holliday Inn, digitalni nomad upita Muju:
- Kad je izgrađen ovaj hotel?
- Nemam pojma, jutros nije bio tu – odgovorio je Mujo.
