Mnogo je toga jako poskupjelo, a kavopije je posebno jako pogodio rast cijena kave i u trgovinama i u kafićima. Cijena kave u trgovinama viša je gotovo dva puta nego prije deset godina pa su ugostitelji bili primorani podići cijenu šalice kave. No, kavoljupci se ni pod koju cijenu neće odreći omiljenog napitka. Kava je nakon obične vode najčešće čovjekovo piće. Računa se da se dnevno u svijetu popije oko tri milijarde šalica kave. Pa nije teško zaključiti da je kava među najunosnijim biznisima u svijetu. Makroekonomisti tvrde da su na enorman rast cijena kave utjecali koronakriza, suše u područjima gdje uspijeva kava, rat u Ukrajini, inflacija, mešetarenja trgovaca. Nije nemoguće da dođe i do nestašice kave, što podsjeća na vrijeme šverca kave u bivšoj državi prije četiri desetljeća.
Kava nije samo jedan od toplih napitaka, ona je svojevrsni simbol društvenosti. Kavane su postale najomiljenija okupljališta, svojevrsne društvene institucije. A sve je počelo, kako predaja kaže, kad su u stara vremena pastiri primijetili da koze "veselije" kmeče nakon što su pojele sjemenke biljke kavovac. Kava (na turskom kahve, na arapskom qahwa) je drvoliki biljni grm iz porodice broćeva (po broću je Brotnjo dobilo ime), podrijetlom iz etiopske povijesne pokrajine Kafa, po kojoj je dobila ime. Kava je i naziv za sjemenke, zrna i napitak od prženih, samljevenih sjemenki.
Postoji više načina spravljanja napitka kave: turska, espresso, irish (irska), cappuccino… Postoje i instant-kava, napitak dobiven od skuhanih zrna kave koji omogućuje brzu pripremu dodavanjem tople vode ili mlijeka. No, postoje i zamjene, surogati, odnosno nadomjesci za kavu - kavovine. Najviše kave proizvede se u Južnoj, Srednjoj i Sjevernoj Americi, Africi i Aziji. Godišnje se proizvede oko sedam milijardi kilograma kave, od čega u Brazilu gotovo 30 posto. U Hrvatskoj se, primjerice, proizvede godišnje 12 milijuna kilograma. Na područje BiH i Hrvatske kava je stigla iz Turske i Austrije krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Dolaskom espresso kave u naše krajeve masovno se otvaraju caffei, odnosno popularni kafići.
Čudna je i burna povijest kave. Prema nekim sačuvanim zapisima, kava se pila već krajem devetog stoljeća. Polovinom 16. stoljeća osvojila je brojne zemlje Bliskog i Dalekog istoka. Kavane su bile prepune kavopija, što je ugrozilo posjećenost džamija pa je na kavu bio udaren veliki namet. Murat IV. dao je 1633. naredbu o zabrani i rušenju kavana u Carigradu. No, ta naredba s vremenom je bila ukinuta, kava se pokazala jačom i od sultana. Bilo je pokušaje zabrane kave i u Engleskoj za vladavine kralja Karla II. U Aixu u Francuskoj 1679. bila je održana javna rasprava protiv kave. Postoje zapisi o tome da su u Engleskoj dame prosvjedovale protiv kavana. Vikale su da njihovi muževi više vremena provode u kavanama nego s njima te da kavane treba zakonom zabraniti. A kavu mogu piti i doma ako baš ne mogu bez nje. No, kavanska druženja bila su važnija, ugodnija od uživanju u kavi, kava je bila samo povod. Tako je i danas. Kad netko želi s nekim sjesti u kavanu ili kafić, kaže se: "Idemo na kavu!" A često se popije nešto drugo. Čak da kave gotovo potpuno nestane, ostali bi kafići i kavane.
Balzac i Voltaire bili su veliki kavopije, navodno su znali ispijati i do 70 kava dnevno. A smrtna doza je oko 100 kava u jednom danu. Jedan je francuski liječnik kao lijek za sve bolesti propisivao - kavu. Dozirao je količine kave prema vrsti bolesti. Vjerojatno velike doze nije propisivao osobama s visokim krvnim tlakom. Kava je često nadahnuće pjesnicima i glazbenicima; Johann Sebastian Bach kavi je posvetio svoju glasovitu kantatu "Kaffeekantate"! Postoji niz glazbenih evergreena i hitova o temi kave.
Kava, kao i mnogo toga na ovom svijetu, ima i svoju duhovitu stranu. Postoje duhoviti nazivi za kave po vremenu ispijanja: krmeljuša ili razgalica je ona prva jutarnja, razgovoruša je ona koja se pije u društvu, šutkuša je mirna popodnevna kavica, dočekuša je prva kava kad dođu gosti, dok je sikteruša ili istrkuša ona kava kad je vrijeme za odlazak gostiju. Postoji mnoštvo anegdota na račun kave, ispričano je bezbroj šala na račun ispijanja ovog čarobnog napitka. Pitali su Muju što je to kava, a on im objasni:
- Kava je ono što te boli glava ako je ne piješ!
Poznat je onaj razgovor (ne)ugodni između gosta i konobara u nekom kafiću u BiH:
- Jednu kavu molim.
- Nema.
- Ima li kafe?
- Nema.
- Ima li možda kahve?
- Nema vode, čovječe!
U jednom kafiću u Hercegovini gošća je naručila bijelu kavu i dodala konobaru:
- Ponesite mi tri vrećice šećera!
- Ta nećeš šape (popularna vrsta kolača u Hercegovini) pravit' - zajedljivo joj prigovori konobar.
Mujo se našao u jednom kafiću na jadranskoj obali i u cjeniku vidio ponudu i cijenu napitka "tri u jedan" te naruči to piće. Konobar mu donese taj popularni instant-napitak, a Mujo mu reče:
- Što je ovo? Ja mislio da tri u jedan znači kava, piva i šljiva!
U kavani ili kafiću mogu se čuti najnovije duhovite fore. Ovih dana u kafićima se na brdovitom Balkanu priča vic na račun popularne srbijanske estradne zvijezde Aleksandre Prijović, znane i po nadimku Prija. U nadrealnom susretu Prije i Ive Andrića pjevačica upita nobelovca:
- Ivo, gdje ćete čekati Novu godinu?
- NA DRINI ĆU, PRIJO - odgovori autor romana "Na Drini ćuprija". •