Cijepljenje protiv Covida-19 konačno se ubrzava diljem Europske unije. Po svim državama članicama, od Latvije, Bugarske i Hrvatske, koje su pri dnu i ostat će, na našu žalost, pri dnu procijepljenosti do ljeta. Preko Cipra i Grčke do Irske i Švedske, koje su sve oko ili iznad 50 posto procijepljenosti prvom dozom. Pa i do Belgije, odakle ovo pišemo i gdje, barem u Bruxellesu, već pozivaju na cijepljenje generaciju rođenu 1975. i ranije - ali ne pozivaju greškom, napreskokce zbog nereda sustava, kao u Hrvatskoj, nego uređeno.
U Hrvatsku sada na tjednoj bazi stižu dovoljno ozbiljne količine cjepiva, premijer govori o čak do 200 tisuća doza tjedno, ali slaba karika organizacije cijepljenja tek se treba vidljivije poboljšati. Sljedeća velika stvar koja Europsku uniju čeka iza ugla je uvođenje digitalnih potvrda o cijepljenju, koje bi bile lako prepoznatljive i priznate diljem Unije, a koje bi omogućile ponovno otvaranje granica bez restriktivnih mjera poput obvezne karantene ili testiranja.
Dobra stvar je što je Komisija osmislila taj prijedlog “digitalnih zelenih potvrda” na način da certifikat ima isti učinak i za one koji se nisu cijepili nego su ili preboljeli Covid-19 te tako stekli imunitet, ili imaju svježi negativan PCR test koji dokazuje da u trenutku putovanja nisu zarazni. Tako osmišljena, ta potvrda zaista nije “vakcinacijska putovnica”, kako je nekad neslužbeno nazivaju, jer niti služi samo kao potvrda da je netko cijepljen, niti je ekvivalent putovnici. Jer, ljudi bez te potvrde moći će također i dalje prelaziti granice, samo će ih čekati restriktivne mjere poput obvezne samoizolacije ili obveznog testiranja, čega bi ljudi s digitalnim certifikatima trebali biti pošteđeni. “Trebali” je tu još uvijek ključna riječ jer, iako su i države članice kroz Vijeće EU i Europski parlament usvojili Komisijin prijedlog u prvom koraku, preostaje još trijalog, finalni pregovori u zakonodavnoj proceduri usvajanja te uredbe.
A Vijeće i Parlament imaju različit pogled na to hoće li države članice i dalje, bez obzira na certifikate, moći nametati putnicima restriktivne epidemiološke mjere: Vijeće je na stavu da države trebaju zadržati to pravo, Parlament je na stavu da ne trebaju i ne smiju. Taj i drugi detalji tek se trebaju usuglasiti i ispregovarati među kolegislatorima. No, ciljani datum početka funkcioniranja digitalnih zelenih potvrda je 1. lipanj. Sve treba biti ispregovarano i usvojeno u sljedećih par tjedana. Ali, jednom kad nova uredba i stupi na snagu, o puno različitih stvari ovisit će kako će to zaista funkcionirati u praksi.
U Americi je New York kao prva savezna država pustio u promet aplikaciju koja služi kao potvrda o cijepljenju ili svježem negativnom testu. Vlasti New Yorka obvezuju sportske, koncertne i druge dvorane, kao i restorane, kafiće i sva slična mjesta, da prije no što prime i usluže gosta provjere je li cijepljen ili negativan na PCR testu. Potvrda može biti obična, papirnata, može biti i u obliku preuzete aplikacije, dakle digitalna, no mora se pokazati u jednom ili drugom obliku. U EU zasad nema govora o takvoj upotrebi, trenutno se prijedlog svodi na to da potvrda služi pri prelasku granica unutar EU, dakle da QR kôd skeniraju granični policajci ili osoblje aviokompanije, ali nitko ne može sa sigurnošću reći da sljedeći korak neće biti širenje te digitalne potvrde i na ugostiteljstvo i industriju zabave. Ali bitna razlika između Amerike i EU je u tome što u Americi nema zajedničkog, federalnog pristupa razvijanju digitalnih Covid-certifikata, nego to rade ili ne rade savezne države, svaka po svome.
New York je prvi razvio, a guverner Floride prvi eksplicitno zabranio takvo što. Europska unija krenula je u uvođenje zajedničke, paneuropske digitalne zelene potvrde upravo da bi izbjegla kaos u scenariju da svaka država članica uvodi svoju digitalnu potvrdu. Za turističku državu poput Hrvatske, to je svakako bolji pristup jer umjesto niza bilateralnih bolje je imati jedan europski dogovor koji pokriva ogroman postotak država čiji državljani dolaze na ljetni odmor na Jadran. Ali nikad ne treba isključiti ni scenarij da će se Hrvatska, ne uvijek tako vična sofisticiranim digitalnim rješenjima, u slučaju neuspjeha svega drugog prikloniti staroj, prošlog ljeta prokušanoj metodi “puštaj”. Svakog tko ima rezervaciju smještaja, pa makar dolazio i iz zemalja za čije državljane nominalno vrijedi zabrana putovanja u EU.