Do 2030. BiH se priključuje EU, barem autocestom. Jedino to složno rade i RS i Federacija

Na teritoriju Bosne i Hercegovine ubrzavaju se radovi izgradnje dviju autocesta, čijim bi završetkom modernim prometnicama konačno bili povezani svi najveći gradovi u zemlji, ali i BiH s europskom mrežom autocesta koje prolaze kroz susjedne zemlje - Hrvatsku i Srbiju. Proces izgradnje autocesta u BiH provode entitetske vlade i javna poduzeća koja su one uspostavile. Za Federaciju BiH prioritetna je autocesta na međunarodnom koridoru Vc. Kada se završi, bit će dug 334 kilometra. Na jugu, praktički, izlazi na Jadransko more, a na sjeveru BiH povezuje s Hrvatskom pa dalje s Mađarskom i ostatkom središnje i sjeverne Europe. Zbog toga je i u BiH s radošću primljena informacija kako će Hrvatska svoju dionicu na tom koridoru završiti do 2024.

Koridor Vc kroz BiH uglavnom je na teritoriju Federacije i zbog toga je on važniji za taj entitet nego za Republiku Srpsku, kroz koju prolazi tek jedan manji dio te autoceste oko Doboja. Sada je na Vc u funkciji oko 114,5 kilometara autoceste. Riječ je o trima nepovezanim dionicama, dvjema na ulaznoj i izlaznoj točki iz BiH (na sjeveru Svilaj - Odžak i na jugu Međugorje - Bijača) te jednoj koja je i najduža te povezuje prostor od Tarčina (južno od Sarajeva) do Zenice. Drugim riječima, ako netko od graničnog prijelaza na Svilaju krene kroz BiH do Jadrana, danas bi morao tri puta ulaziti i izlaziti s autoceste, ali, ipak, veći dio puta prijeći magistralnim cestama građenima prije pola stoljeća.

Trenutačno se na više zasebnih dionica gradi više od 40 kilometara autoceste, a iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH tvrde kako će do kraja 2022. na koridoru Vc početi izgradnja blizu 85 kilometara autoceste. Raspisani su tenderi i na sjeveru i na jugu zemlje, što znači kako bi tada trasa cijelog koridora kroz BiH trebala biti u nekoj fazi izgradnje. Cjelokupno financiranje zaokruženo je uglavnom sredstvima europskih kreditora, pa u konačnoj realizaciji ključnog infrastrukturnog projekta u BiH ni novac ne bi trebao biti problem.

Prioritetne su tri dionice od Zenice prema Doboju i njihovom izgradnjom sjeverni dio koridora bio bi završen da nije činjenice kako RS znatno zaostaje s početkom radova na svom dijelu u dužini od 41 kilometar. Manja od ukupno dvije dionice kroz RS je u izgradnji, dok za onu dužu još traju pripremne aktivnosti koje uključuju prikupljanje tenderske dokumentacije, tako da će puštanje u promet autoceste koja bi povezivala Sarajevo na jugu s hrvatskom granicom u Svilaju ovisiti o brzini tih radova kroz RS, od Putnikova Brda (Doboj) do Vukosavlja.

Južno od Sarajeva prioritet su dionice Mostar sjever - Mostar jug i tunel Prenj, kao kapitalni i u strateškom smislu najvažniji, ali i tehnički najzahtjevniji dio projekta na koridoru Vc. Dakle, u drugoj polovini ove godine planiran je početak novog investicijskog ciklusa vrijednog gotovo 2,15 milijardi KM za izgradnju ukupno 66,7 kilometara.

Prema službenim najavama, ovoga će ljeta u promet biti puštena dionica Tarčin - Ivan u dužini od 6,9 kilometara, a za dvije godine korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do ulaza u Žepče na sjeveru. Najzahtjevnija će, svakako, biti izgradnja tunela Prenj koji je ostavljen za kraj. Ona bi trebala početi u prvoj polovini sljedeće godine. Tunel Prenj najduži je i najsloženiji građevinski objekt na cijeloj dionici. Njegova dužina nešto je veća od 10 kilometara, ali s pristupom s obiju strana dužina doseže i 12 kilometara. Izgradnja će trajati šest godina i to znači kako bi konačno cjelokupan koridor Vc kroz BiH trebao biti pušten u promet do kraja 2029.

U međuvremenu, RS će svoju dionicu na ovom koridoru sigurno završiti, ali za taj entitet još je važnije postojeću autocestu koja se proteže pravcem istok - zapad, od Doboja do Banje Luke s krakom od Gradiške, povezati s planiranom autocestom od Doboja do Bijeljine. U RS-u je trenutačno izgrađeno 106 kilometara autoceste i njome se može doći od Doboja do Banje Luke, ali i do hrvatske granice u Gradiški, gdje je izgrađen novi most. Uz povezivanje s autocestom Zagreb - Beograd, za RS je važno Doboj povezati s Bijeljinom, a time i sa Srbijom. Tih 68 kilometara preko Brčkog prioritet je vlasti RS-a koje usporedno grade i dionicu od Banje Luke do Prijedora u dužini od 42 kilometra. Naravno, u međuvremenu će biti završena i dionica koridora Vc kroz RS pa bi se na kraju ovog desetljeća BiH konačno mogla pohvaliti kako je izišla iz prometne izolacije i prestala biti europska mreža s najkraćom mrežom autocesta.

Htjeli ili ne, dva entiteta i tri naroda ipak će zajednički izgraditi cestu koja će BiH prometno, ali ne samo prometno, povezati sa susjedima i Europom. Eto, ispunjava se barem jedan uvjet za priključenje BiH u EU. Tko još može reći da je BiH u slijepoj ulici?!•