Europska unija je geopolitički invalidna i u sve zamršenijim globalnim neprilikama ponaša se kao riba na suhom. Takav mi se zaključak ugnijezdio u razmišljanjima nakon sudjelovanja u radu konferencije “Parlament građana” što ju je u Bruxellesu organizirao Europski parlament u povodu 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora kojima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Europskom ekonomskom zajednicom, koju su iznjedrili Rimski ugovori, šest država - Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka, stvorilo je carinsku uniju koja se poslije razvila u Europsku uniju narastavši do 28 članica, ali na prošlogodišnjem referendumu Velika Britanija odlučila je napustiti EU te će se broj članica smanjiti na 27. Čini se kako je odluka Velike Britanije o odvajanju od Unije zatekla posve nespremne birokrate EU koji nisu profilirani za geopolitički način razmišljanja te se iz izjava proteklih mjeseci mogla iščitavati i zbunjenost čelnika EU takvim ishodom britanskog referenduma.
U materijalima za “Parlament građana” navedeno je kako se britanskim glasovanjem za izlazak iz EU “otvaraju teška pitanja ne samo za budućnost Ujedinjene Kraljevine već i cijele Unije”.
“Hoće li britanska odluka destabilizirati ili ponovno oživiti EU? Kako možemo osnažiti EU s 27 država članica kako bi se mogao nositi s današnjim izazovima? Koja su zajednička rješenja najhitnija?” To su pitanja koja su kandidirana u materijalu za “Parlament građana”, a koja su me potaknula na razmišljanja i u mojem radoznalom umu stvorila očekivanja kako bi se mogla razviti kreativna rasprava te sam se i osobno prijavio za raspravu želeći joj ponizno dati svoj doprinos. No, u toj raspravi sudjelovalo je tek nekoliko nazočnih, a ja sam, nažalost, bio u skupini onih nezadovoljnika koji nisu imali sreće stići govoriti jer je trajanje konferencije bilo vremenski ograničeno. Moje razočaranje nije prouzročeno nesudjelovanjem u raspravi jer su i mnogi drugi bili za to uskraćeni, nego sam bio nezadovoljan odsutnošću bilo kakvog geopolitičkog promišljanja o sudbini Unije. Neugodno me je iznenadila činjenica kako nitko od diskutanata iz “Parlamenta građana”, ali i od pravih zastupnika Europskog parlamenta koji su sudjelovali u raspravi uopće nije spomenuo zemlje jugoistočne Europe, niti su spomenuti pojmovi kao što su geopolitika ili geostrategija. Upravo su to stvari o kojima sam želio govoriti. Zapravo, moja temeljna poruka koju sam bio pripremio za neizrečenu raspravu jest kako je trenutačno za EU prioritetan zadatak osmisliti vlastitu geopolitičku koncepciju. Nejasno je kako to EU može osnaživati sebe, kao što je to spomenuto u formi pitanja u materijalu za ovaj skup, ako nema vlastiti geopolitički orijentir. Jednako tako, nejasno je kako će to EU štititi teritorijalni integritet našeg kontinenta ako se u bruxelleskim razmatranjima zaobilazi uzimati u obzir zemlje jugoistočne Europe gdje se sve snažnije svojim geopolitičkim angažmanima ukorjenjuju Rusija i Turska.
Predsjednik EP Antonio Tajani u svojem je obraćanju sudionicima “Parlamenta građana” govorio samokritički o EU istaknuvši kako se “ne smijemo izolirati unutar zgrada EU-a, nego moramo biti više među građanima”.
“U ovim teškim vremenima razvija se razočaranje u institucije EU”, poručio je Tajani. Slažem se s tom dijagnozom Antonija Tajanija uz napomenu kako sam i osobno jedan od onih u kojima se ubrzano razvilo razočaranje u institucije EU-a nakon “Parlamenta građana” koji je, po mojoj ocjeni, bio ispod renomea 60-godišnje povijesti najprije Europske ekonomske zajednice, a zatim Europske unije. Zapravo, bruxelleski skup u organizaciji EP-a pamtit ću po iznimnim mjerama sigurnosnih provjera koje su opravdane i šalju točniju sliku o ugroženom imunitetu EU-a nego što se to moglo čuti i vidjeti na “Parlamentu građana. “Nakon tog bruxelleskog pohoda u Europski parlament, priznajem, prožima me dvojba: jesam li ja to nazočio ozbiljnom političkom skupu ili, ne daj Bože, uvodnom činu eutanazije Europske unije?•