Mediteran Film Festival vremenski je premješten iz ljeta u jesen, a dočekalo ga je "bablje ljeto" (miholjsko ljeto), što nas je podsjetilo na film Nikole Tanhofera ("Bablje ljeto", 1970.). Vedro nebo i još vedrije ozračje koje već gotovo četvrt stoljeća prati širokobriješku filmsku smotru ublažili su sumorne scene iz niza dokumentaraca s mediteranskom tematikom na 23. izdanju MFF-a. Filmska kamera te umjetnički duh i dar autora utkali su istinsku zbilju u čaroliju pokretnih slika koje zrcale ukupnom društvenom, političkom i svekolikom stvarnošću mediteranskog krajolika. Zdravko Mustać, selektor 20 dokumentaraca u festivalskoj konkurenciji za nagrade, nije dopustio da se "provuče" neki film s olakim načinom tretiranja prevažnih tema, dao je priliku redateljima kod kojih je ono vizualno primarni estetski imperativ u građenju dokumentarnog filmskog oblika.
Tako su ljubitelji filma mogli doživjeti jedinstven filmski mozaik mediteranske stvarnosti - od teme kao što je krvna osveta i ljudima koji rade u neljudskim uvjetima kako bi preživjela njihova obitelj do dokumentaraca o stanju u rovovima zaraćenih strana (primjerice film Giovannija Buccomina "Poslije revolucije" o bratu i sestri koji su se borili na suprotnim stranama tijekom pobune u Libiji 2011.), do filma "Split" Renate Poljak, koji se bavi temom rastave braka u Splitu (dopao nam se naslov jer riječ "split" na engleskom znači - razdvojiti!). Film "Kako spasiti mrtvog prijatelja" redateljice Marusye Syroechkovskaye iz Rusije o dvoje zaljubljenih koji stvaraju neraskidivu vezu u raskidivom svijetu odlukom žirija osvojio je Grand Prix MFF-a 2022. Drugu nagradu MFF-a Best Short dobio je film "Ne možeš me automatizirati" slovenske redateljice Katarine Jazbec, a koji opisuje život lučkih radnika koji učvršćuju kontejnere metalnim šipkama, dok je publika najboljim proglasila film "Babajanja" hrvatskog redatelja Ante Zlatka Stolice, u kojem s elementima horora narator pokušava pronaći ženu koje se kao dječak plašio.
Žiri je dodijelio i dva posebna priznanja - filmu "Pomirenje" slovenske redateljice Marije Zidar, koji ispreda priču o ubijenoj djevojci u albanskim planinama, krvnoj osveti i praštanju, te filmu "Rovovi" francuskog redatelja Loupa Bureaua o Ukrajincima koji se bore u Dombasu protiv separatista koje podupire Rusija. Posebno priznanje pripalo je i filmu "Pjesme" grčke redateljice Jenny Tsiropoulou o medicinskom vještaku.
Na ceremoniji zatvaranja prikazani su kratki dokumentarni film "S vremena na vrijeme" te kratki igrani film "Ono naše" koji su nastali na filmskoj radionici MFF School. MFF iskazuje dužno poštovanje prema remek-djelima bh. kinematografije pa su u popratnom festivalskom programu prikazani dokumentarci bh. redatelja. Tako je mlađa hercegovačka publika mogla vidjeti film "Zemlja neretljanska" Vlatka Filipovića te upoznati čaroliju delte Neretve s brojnim rukavcima koji se račvaju kako bi postali dijelom Jadranskog mora. U programu "U fokusu" gledatelji su imali prigodu vidjeti renomirane dokumentarce izvan konkurencije, a najmlađi su bili zadovoljni programom MFF Fora. Posebno je bio zanimljiv festivalski "glazbeni dan" u kojem je predstavljena autobiografija Željka Bebeka "U inat svima", koju je priredio Robert Bubalo, Večernjakov novinar i producent MFF-a, i prikazan film "Pjevaj mi pjesmu" Mirana Zupaniča o Vladi Kreslinu, slovenskom Bobu Dylanu. Glazbenim filmom "Moonage Daydream" Bretta Morgena o Davidu Bowieju, prikazanom nakon dodjela nagrada, završeno je 23. izdanje MFF-a. Tomislav Topić, direktor MFF-a, posebno ističe edukaciju kao važnost ovog festivala koji kroz filmsku školu mladim ljubiteljima sedme umjetnosti nudi teorijska i praktična znanja o filmu. MFF je Široki Brijeg pretvorio u filmski grad - u produkciji Kadar trenutačno u fazi montaže nekoliko filmova, među kojima i cjelovečernji igrani film "Stigme". Široki Brijeg, grad filma, postaje još filmskiji - MFF 2022. vremenski se poklopio s početkom studija filmskog scenarija na širokobriješkom ALU u okviru SUM-a. Robert Bubalo impresioniran je činjenicom da je kino Borak, koje širokobriješke filmaše asocira na kultni film "Kino Raj" Giuseppea Tomatorea, renovirano i digitalizirano. Mnogima će u sjećanju ostati domjenci u širokobriješkom hotelu i partyji u caffeu House, ali i posjeti Ljubuškom, Marića gaju u Grudama… Filmovi s MFF-a već 23 godine imaju svoje bljeskove, ali i odbljeske i odjeke, dalje i od Mediterana. Tako će članovi žiriji iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Ukrajine i Izraela u svojim sredinama uvjeriti filmske stvaratelje o vrijednosti i važnosti MFF-a u svijetu filma, ali i upoznati ih sa Širokim Brijegom i Hercegovinom, koji nude mnoštvo tema za filmove. •