Pomalo je iznenađujuće zvučala informacija koju su proteklih dana objavile državne institucije Bosne i Hercegovine, a prema kojoj je Rusija bila vodeći strani investitor u BiH prošle godine. S iznosom od 376 milijuna maraka, odnosno oko 190 milijuna eura, Rusija je na popisu najvećih ulagača iza sebe ostavila Srbiju, Nizozemsku, Njemačku i Hrvatsku. Po toj službenoj statistici, Hrvatska je u prošloj godini investirala u BiH upola manje od Rusije.
No statistika često zavara, a u Bosni i Hercegovini još češće. Ruske investicije nitko ne vidi jer ih, zapravo, i nema. Rusi su 2007. godine privatizacijom postali vlasnici većinskog paketa dionica u poduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivnoj mreži benzinskih crpki Nestro Petrol, a 2008. osnovali su Optima Grupu. Te tvrtke kontinuirano posluju s gubicima, a proizvodnje posljednjih godina gotovo i nema. Tako su navodne investicije, zapravo, financijske transakcije, odnosno ruske pozajmice tvrtkama kćerima u BiH kako bi se pokrio njihov gubitak. To što se evidentiraju kao "investicije" stvar je (pogrešne) knjigovodstvene metodologije.
S druge strane, većina hrvatskih ulaganja više je nego konkretna. U razdoblju od svibnja 1994. godine do prosinca 2022. Republika Hrvatska je, prema podacima Centralne banke BiH, u Bosnu i Hercegovinu investirala 2,543 milijarde KM ili 1,3 milijarde eura te je drugi najveći investitor s udjelom od 14,6% u ukupnim izravnim stranim ulaganjima (17,4 milijarde KM ili 8,9 milijardi eura). Na kraju 2022. godine u ukupnom iznosu izravnih inozemnih ulaganja iz Republike Hrvatske, kao drugog najvećeg investitora u BiH, investicije u području financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja sudjeluju s 45,4%, u području trgovine 23%, a u prerađivačkoj industriji s 13,8 posto.
Dodaju li se tome i brojni grantovi, redoviti programi potpore projektima Hrvata u BiH, zajednički i prekogranični projekti, a poglavito neizravna ulaganja Hrvata podrijetlom iz BiH, dobiva se prava slika o ulozi Republike Hrvatske. Da su te ekonomske veze snažne, potvrda je i trgovinska razmjena između dviju zemalja koja se iz godine u godinu mjeri milijardama eura. Republika Hrvatska je glavni trgovinski partner BiH jer 17,3% ukupne trgovinske razmjene BiH otpada na Republiku Hrvatsku. Prošle je godine u Republiku Hrvatsku izvezeno robe u vrijednosti od 2,6 milijardi maraka. To je samo neznatno manje od izvoza iz BiH u Njemačku, koja je na prvome mjestu. U pogledu uvoza u BiH, Republika Hrvatska je prva s 5,4 milijarde KM vrijedne robe u prošloj godini.
I sva financijska i druga pomoć koja u Bosnu i Hercegovinu stiže uime Europske unije također je, barem njezin 27. dio, zasluga Hrvatske. A svi koji prate lobističko djelovanje Hrvatske u Bruxellesu, znaju da je taj udio u pomoći, zapravo, znatno veći. Tako je i za most Hercegovina, kojim će od sutra dvije obale Neretve biti povezane autocestom, zaslužna i Hrvatska. Logično je stoga da gost na svečanom otvaranju najgrandioznijeg projekta u ovom dijelu Europe i žile kucavice cjelokupnog koridora Vc bude hrvatski premijer Andrej Plenković.
Nije to jedini pravi, a ni simbolični most s BiH koji je napravljen u vrijeme aktualnog predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Politikom uključivosti i lobiranjem svom susjedu pokušava pomoći posvuda u svijetu, napose u Europskoj uniji. Važno je da se takva politika nastavi, ali još je važnija izgradnja mostova između naroda u BiH. O njihovoj brojnosti i stabilnosti ovisi i budućnost te zemlje. Koja će biti europska, a ne ruska. Pogotovo kada se zna da su njihove investicije samo "na papiru", zapravo fantomske. •