Psiholozi su utvrdili da se ljudi sve manje smiju. Nekada su se dnevno smijali oko 14 minuta, a danas oko osam minuta. To se ne odnosi na djecu koja se dnevno nasmiju čak do 200 puta. No, mnogi odrasli se tijekom čitavog dana ni jednom ne nasmiju. Prema istraživanju Global Emotions Reporta za 2024. godinu, u BiH se tek nešto više od polovine osoba svakodnevno nasmije – točnije 58 posto! To je malo bolje u odnosu na susjedne Srbiju i Crnu Goru. Ni u Hrvatskoj se ljudi baš previše ne smiju, tek 60 žitelja RH smije se svakodnevno. U Europi najveseliji su Česi, oko 80 posto stanovnika Češke nasmije se svaki dan. A da ih nitko ne – češka! Smijeh je vezan uz smisao za humor, svojstvo neke osobe da razumije šalu, pošalicu, dosjetku, vic…
To svojstvo manifestira se smijehom, a takva osoba sama proizvodi humor i smijeh. U Hrvatskoj enciklopediji stoji da smisao za humor može imati funkciju obrambenog mehanizma koji pojedincu omogućuje bolje podnošenje frustracije i stresa. U okviru nekih teorija ličnosti humor se smatra znakom mentalnog zdravlja. Smisao za humor poželjna je osobina za niz zanimanja koja zahtijevaju stalan kontakt s ljudima.
Pojam potječe od latinske riječi "humor" koja znači tekućina, tjelesni sok. U Hrvatskoj enciklopediji stoji da je humor zajednički naziv za pisane, crtane i verbalno iznesene sadržaje koji izazivaju smijeh i veselje, ali i svojstvo osobnosti koje se očituje u duhovitosti i šaljivosti. Naziv potiče od Galena koji je preuzeo Hipokratovo tumačenje o takozvanim životnim sokovima koji odlučuju o tjelesnoj građi i fiziološkim osobinama, a time i o psihičkim svojstvima, naravi i raspoloženju pojedinca. U okviru psihičkih manifestacija riječ "humor" isprva je označavala "raspoloženje" uopće. S vremenom se značenje riječi "humor" počelo primjenjivati na vedro, ugodno, veselo raspoloženje. U današnjem vremenu pojam "humor" označava smisao za komično, to jest sposobnost da se u različitim odnosima, događajima, situacijama, oblicima mimičnog i verbalnog izražavanja i slično uoči njihova smiješna strana; objektivacija (fiksiranje) komičnih doživljaja u obliku različitih šala, dosjetki, anegdota, književnih sastavaka i slično. Humor ovisi o društvenom kontekstu i obliku u kojem je smiješan sadržaj iznesen i publici kojoj je namijenjen. Duhovita je ona osoba koja ima duha, koja je sposobna za iznenađujuće obrate u mišljenju, koja zabavlja druge te ima smisla za humor i komično. A komično je ono što izaziva smijeh, što je smiješno, šaljivo, veselo, zabavno.
Humor je čuvar razuma, kristalna kocka vedrine, ljudska nasušna potreba, lijek za dušu. Čovjek se na krilima duha i duhovitosti izdiže te nadvladava često neugodnu zbilju. August Strindberg je kazao: "Dosjetka je nadmudrena bol!" Davno je kazano to da je humor lađa kojom čovjek najuspješnije plovi bujicama života. Humor uspostavlja red i sprječava kaos, poput padobrana vraća čovjeka u realnost života. Schopenhauer je kazao: "Što je čovjek skloniji pravoj ozbiljnosti, to će se srdačnije smijati." Tin Ujević će ga dopuniti: "Humor je možda najispravniji način promatranja stvari." Humor i smijeh ovdašnjem su čovjeku nasušna potreba, vedrinom duha nadvladavao je sve sile mraka. Na društvenim mrežama sve je više duhovitog sadržaja, nažalost, prečesto sirovog, što je zapravo ruganje humoru i duhovitosti. Stariji pamte brojne humoristične listove i televizijske humoristične serije čije fragmente i danas ponovno rado pogledaju na YouTubeu. I danas, doduše, ima serija s humorističnim sadržajima, ali mnogima se nekako više sviđaju neke starijeg datuma. Brojni humoristi žale se na to da nemaju puno kvalitetnog prostora za objavljivanje svojih humorističnih uradaka. U Hrvatskoj je utemeljena Udruga hrvatskih aforista i humorista (UHAH), koja okuplja oko sto članova, među kojima i nekoliko Hrvata iz BiH (autor ove kolumne je i član Upravnog odbora UHAH-a). Nekoliko njih uspijeva prodrijeti u medije, a svake godine udruga objavi svoj zbornik.
Vesna Parun, koja se posljednjih godina života bila posvetila satiri, kazala je da je smijeh posljednja riječ evolucije. Valja vjerovati da će humor nadvladati i umjetnu inteligenciju. Jer netko mora napraviti reda u mogućem kaosu. Bit će duhovitih ljudi kao što je bio Gustav Krklec, koji se ministru Vlade Aleksandra Karađorđevića predstavio:
- G. Krklec!
- Imate li puno ime? - upitao je ministar.
- Bilo je GUSTAV, a onda je kralj ukinuo USTAV pa je ostalo samo G – objasnio mu je duhoviti Krklec. Ovaj duhoviti biser GUSTAVA Krkleca aktualan je i danas u BiH jer neki su se ustremili na temeljne odredbe USTAVA BiH, Aneksa 4. Daytonskog sporazuma, po kojemu je konstitutivnost triju naroda natkrovljujuće načelo.
Mujo i Haso (prije njega Suljo) junaci su bosanskog humora. O Hercegovcima se bio pojavio neukusi humor (više "humor"), ali je hercegovački humoristični imperij uzvratio udarac. Pa je jedan Hercegovac nekoj dami u restoranu, kad ga je upitala je li viši od dva metra, odgovorio:
- Čini vam se jer sjedim na novčaniku!
Znaju se Hercegovci našaliti na svoj račun pa se jedan Ero požalio prijatelju:
- Ostao sam bez love. Moja žena navalila kupit' neku jaknu za PR(IJ)ELAZNO razdoblje. Koštala je k'o da PRELAZI u Real Madrid! •