Na Sarajevo Film Festivalu 2023. sve je bilo puno glamura. Crveni tepih bio je prepun zvijezda i zvjezdica, no ispod njega nije se uspio gurnuti trailer filma "Heroji Halyarda" srbijanskog redatelja Radoša Bajića, u kojem se glorificira uloga četnika u spašavanju savezničkih pilota čiji su zrakoplovi u Drugom svjetskom ratu oboreni na nebu iznad krajolika Srbije. Naime, u okviru popratnog programa održan je "Cinelink Drama Showcase Telekoma Srbije", na kojem je predstavljen trailer srbijanske verzije američkog filma "Spašavanje vojnika Ryana", što je uznemirilo duhove u Sarajevu zbog toga što su u tom Bajićevu filmu, čije snimanje još nije završeno, četnici prikazani kao dobri momci, saveznici savezničkih snaga. Brojni političari, analitičari i ostali glasno i jasno konstatirali su da se u filmu "Heroji Halyarda" brutalno falsificira povijest pa su se tražile i ostavke. U Srbiji ništa novo što se filmova i televizijskih serija tiče, sve više njih u funkciji je revizije povijesti i pranja prošlosti.
Inače, od samih početaka sedme umjetnosti politika ulazi na velika vrata velikog filmskog platna. No, biva i obratno, film ulazi na političku scenu i kreira je. Hollywood je vesternom u velikoj mjeri doprinio stvaranju američke nacije, ratni filmovi također. Film je dao veliki doprinos stvaranju i održavanju komunističke ideologije ne samo u Sovjetskom Savezu. Partizanski filmovi bili su u ulozi celuloidne kovačnice bratstva i jedinstva u komunističkoj Jugoslaviji. Pa su opjevane zvijezde partizanskih filmova Boris Dvornik i Bata Živojinović: "Ide Boris, ide Bata, gdje su oba, bit će rata!" Josip Broz znao je koliki utjecaj ima film na "narodne mase" pa je na Brijune pozivao najveće filmske zvijezde kao što su Sophia Loren i Elizabeth Taylor s pripadajućim muževima. Brozov humor dopao se Elizabeth, a Richardu Burtonu nije, za razliku od burbona koji mu je točen. Kao i za vrijeme snimanja partizanskog filma "Sutjeska", u kojem Burton utjelovljuje maršala osobno. Pa je nastao jako zabranjeni vic koji je zbog te jake zabrane jako upamćen. Pitali su, naime, Richarda Burtona zašto je prihvatio ulogu Josipa Broza, a on je odgovorio:
- Zato što mi je bilo jako dosadilo igrati karakterne uloge!
Film "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića, čiji je plakat izradio Pablo Picasso, vrvi od filmskih zvijezda. Veliki Orson Welles igrao je četničkog senatora (u partizanskom filmu "Sutjeska" Stipe Delića igrao je - Winstona Churchilla). Nakon što je pročitao scenarij filma "Bitka na Neretvi", Welles je u razgovoru s Josipom Brozom u Dubrovniku rekao kako Bulajićev film nema dovoljno velik proračun da bi mogao konkurirati svjetskim ratnim spektaklima. Tito je pobjesnio i naredio da novac za snimanje "Bitke na Neretvi", osim zagrebačkog Jadran filma, osiguraju Avala film iz Beograda, Viba film iz Ljubljane i Sutjeska film iz Sarajeva te republička ministarstva kulture. Maršalov plan je upalio pa "Bitka na Neretvi" spada među znane filmske ratne spektakle. Tito je znao da se celuloidnom vrpcom može jako vezati bratstvo i jedinstvo. Antun Vrdoljak odvažio se snimiti partizanske filmove s duhovitim sekvencama - "Kad čuješ zvona" i "U gori raste zelen bor". Nisu bili zabranjeni od komunističkih vlasti kao neki drugi filmovi, bili su veliki hit u tadašnjim kinima diljem bivše države. Televizijska serija "Prosjaci i sinovi" redatelja Antuna Vrdoljaka prema romanu Ivana Raosa provela je 12 godina "u bunkeru" jer su tadašnje vlasti nakon sloma Hrvatskog proljeća smatrale da je sadržaj serije previše blagonaklon prema hrvatskom nacionalizmu.
Brojni filmovi koji se snimaju u državama nastalih na prostoru propale Jugoslaviji u službi su određenih političkih ideologija. Po svjetonazoru filmskih autora možemo pretpostaviti kakvu poruku šalje film. A ima i one: "Koliko novca, toliko (filmske i političke) glazbe!" Politička zbivanja i društvena scena na prostoru bivše države kao naručene su za filmadžije, ne samo domaće. I svjetski redatelji snimili su nekoliko zapaženih filmova o temi agresije i rata na prostoru BiH i Hrvatske. Znakovito je to da se na temu istog događaja gleda iz dva suprotstavljena rakursa. Kad su svjetski filmski kritičari pogledali film "Kad mrtvi zapjevaju" Krste Papića, pitali su hrvatske filmadžije zašto ne snimaju više komedija o temi apsurdnih situacija u Hrvatskoj. Što bi sve mogli reći filmadžijama u BiH. Ruku na srce, bh. filmadžije imali su dosta uspjeha na uglednim svjetskim filmskim festivalima, a Danis Tanović okitio se i Oscarom za film "Ničija zemlja".
Povijest ima svoju smiješnu stranu pa je Mel Brooks napisao, producirao i snimio filmsku komediju "Smiješna strana povijesti". Kad se snimao film "Bitka na Neretvi", u Hercegovini se pričao vic o jednom od brojnih statista. Jednom starijem čovjeku iz dijela Hercegovine ponuđen je posao statista u filmu o bici između partizana i četnika. Čovjek je upitao osobe iz filmske ekipe:
- Trebam li ponijeti vlastitu odoru ili ću dobiti odoru na snimanju?!
Humora u filmu ima, a ima ga i oko filma. Tako su pitali Muju je li gledao film "Da Vincijev kod", a on im je odgovorio:
- Nisam gledao "Da Vincijev kod", gledao sam "Kod amidže Idriza"!
Tri građanina BiH statirala su u nekom partizanskom filmu. Dvojica su "glumila" sanitetlije koji su na nosilima nosili stokilaša koji je "glumio" ranjenika. Kad je prvom sanitetliji dosadilo nositi težak teret, upita drugog:
- Gleda li režiser?
- Nije - odgovori drugi.
- Onda kipuj! - reče prvi.