U državi u kojoj postoje tri suprotstavljene istine gotovo je nemoguće postići konsenzus oko bilo čega, a osobito oko toga koje su osobe više od drugih udarile pečat na proteklu, 2022. godinu – ovim sam riječima u petak navečer televizijskim gledateljima BHRT-a i HRT-a u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj objasnio našu odluku da Večernjakov pečat uručimo, odnosno da osobama godine u BiH proglasimo američkog veleposlanika Michaela Murphyja, visokog predstavnika Christiana Schmidta i posebnog izaslanika EU Johanna Sattlera.
Naravno, očekivali smo kako će ovakav izbor izazvati različite reakcije u BiH, ovisno o tome kako je tko doživljavao pojedine odluke koje su personificirali spomenuti predstavnici međunarodne zajednice. Ipak, nakon gotovo tri desetljeća valjanja u blatu blokada, opstrukcija, međusobnih prijevara i sveprisutnog međunacionalnog nepovjerenja, valjda je svima jasno da je u BiH moguće trajno riješiti probleme jedino snažnim međunarodnim angažmanom. I dodjela Večernjakova pečata predstavnicima američke i europske politike u BiH svojevrsni je poticaj međunarodnoj zajednici da konačno dovrši ono što je počela u Daytonu 1995. godine.
S ovogodišnjeg Večernjakova pečata poslali smo, dakle, poruke strancima, ali i domaćoj javnosti. Dobronamjerni ljudi na svim stranama prepoznali su našu želju da, kao i prethodnih godina, pokažemo kako je moguće uvažavanje BiH sa svim njezinim različitostima. Dodjeljujući 14 nagrada i priznanja u različitim kategorijama pokazali smo onu bolju, pozitivnu stranu BiH. O kojoj se malo i rijetko govori jer BiH se uglavnom promatra kroz crne naočale.
A kroz njih se ne može vidjeti Franu Oreča, neumornog čuvara hercegovačkog kamena i kamene baštine, kao ni Merimu Čelik, mladu policajku koja je jedna od rijetkih nogometnih sutkinja sa značkom Svjetske nogometne federacije. Posmrtno smo nagradu dodijelili i Elmiri Sefo, humanitarki, žrtvi potresa u Stocu. Večernjakov pečat za religiju dobio je otac Orel Zakaljuk, ukrajinski svećenik iz Prnjavora, paroh, čuvar ukrajinske zajednice od 4000 pripadnika, koja je u BiH već 130 godina, a na koju smo i ovom nagradom skrenuli pozornost. I na njegovu zemlju. Baš kao što smo to željeli i posebnim priznanjem u religiji efendiji Damiru Peštaliću, glavnom imamu u Srebrenici, koji daje veliki doprinos normalizaciji međunacionalnih odnosa. U toj lokalnoj zajednici imam, fratar i pop zajedno obilježavaju i Božić, i Bajram, i Uskrs i Vaskrs.
Nagradili smo i poznatog i priznatog oftalmologa Nikicu Gabrića, liječnika s bh. osobnom iskaznicom, koji je liječio svjetski poznate osobe, ali i Kuprešaka Tomislava Mihaljevića, šefa najveće svjetske klinike sa sjedištem u SAD-u, s 80 tisuća zaposlenih i 3,5 milijuna pacijenata. Večernjakov pečat za životno djelo primio je utemeljitelj Mostarskog proljeća Josip Muselimović, kojem su, među ostalim, Hrvatska, Srbija i Slovenija dodijelile najveće odvjetničko priznanje. U kulturi smo prepoznali zajednički rad Amira, Aide, Amara i Amana Bukvića, čiji je rezultat film o dječaku koji je preživio Srebrenicu i djevojčici koja je prošla ratne strahote Vukovara. Umjetnik godine je Goran Bogdan koji je s filmom "Daleko" postao planetarno popularan. Biznismen, bankar i dobrotvor iz RS-a Mladen Milanović Kaja dobio je Pečat za gospodarstvo, a Banjolučanin Nemanja Bilbija, najbolji golgeter Premijer lige BiH i perjanica Zrinjskog, podigao je Pečat u kategoriji Sport. Političari godine su Ćamil Duraković i Davor Pranjić, dopredsjednici Republike Srpske iz bošnjačkog i hrvatskog naroda, koji se bore za opstanak svojih naroda na tom prostoru. Svi oni, kao ni 150 kandidata koji su se našli na popisu potencijalnih dobitnika nagrade za osobu godine, možda i nisu najuspješniji koje BiH ima. Ali su itekako reprezentativna ilustracija koliko je uspješnih osoba i pozitivnih priča iz BiH ostalo u njoj, ali i razasuto diljem svijeta. Oni su djelić prave slike zemlje o kojoj se uglavnom govori u negativnom kontekstu. Priču o takvoj BiH uspjeli smo plasirati u svijet zahvaljujući BHRT-u, TV kući koja je još jednom, u profesionalnom smislu, pokazala svoju snagu. U nemogućim uvjetima u kojima posluje i s vrlo oskudnim kapacitetima, BHRT je odradio fantastičan posao, a u sinergiji s HRT-om omogućio da pozitivna BiH, barem na jednu noć, bude vidljiva i izvan svojih granica.
Večernjak će s medijskim prijateljima nastaviti pokazivati tu uspješnu, pozitivnu stranu BiH i danas, kada se međunarodna zajednica, Europa i Amerika na velika vrata vraćaju svom nezavršenom daytonskom projektu. Uz sinergiju tih država, zajednica i unija koje nastoje s BiH skinuti luđačku košulju i obući je u europsko odijelo, potrebno je motivirati i bh. političare. Večernjakov pečat ostvarit će svoju misiju, makar bio i samo jedan mali gumb na tom odijelu. Europskom! •