Mnogi ne mogu zamisliti početak dana, neki i ostatak dana, bez kave. Oni plićeg džepa jako su se zamislili kad su svoj omiljeni napitak u omiljenom kafiću morali plaćati dva puta skuplje nego prije. Posljednjih godina kava je na tržištu poskupjela 300 posto, a poskupljenja ne namjeravaju stati. Iako mljevena kava u cijeni napitka sudjeluje s relativno malim postotkom, ugostitelji su poskupljenje mljevene kave iskoristili za nagli porast cijena espressa. Pa su brojni kavopije od muke popili – rakiju. Ili pivce za živce! Ugostitelji razmišljaju i o novom poskupljenju pa će za mnoge kava u kafićima postati pravi luksuz. Nije vrag da će biti skuplja od – bureka! Građani BiH su među 12 najvećih kavopija na svijetu, a kad je burek u pitanju, nemaju premca. Ugostitelji se pravdaju kako kava ne poskupljuje samo zbog cijene kave kao sirovine, već i zbog toga što poskupljuje radna snaga, odnosno rastu plaće djelatnika ugostiteljskih objekata i drugi troškovi. Cijene ovog napitka mogle bi ići do razine "boli glava" pa će mnogi morati, umjesto jedne, popiti dvije kave. Po logici Muje kad su ga pitali što je to kava:
- To je ono što te boli glava ako je ne piješ - objasnio je Mujo.
Bilo kako bilo, većina kavopija teško će se odreći omiljenog napitka, nakon obične vode najčešćeg pića u svijetu. Kava je po mnogočemu fenomen. Ona je i svojevrsni simbol društvenosti, a kavane su postale institucije. Brojni intelektualni autoriteti znali bi reći da su kavane i više od najuglednijih institucija. Postoji emotivna veza između ljudi i kavana, odnosno kafića. Prema relevantnim pokazateljima, dnevno se u svijetu popije više od tri milijarde kava pa se zbog toga smatra najunosnijim biznisom uopće. No, u jednom od najunosnijih poslova poslovično najlošije prođu proizvođači sirove kave. Pa su se zato, primjerice, Vijetnamci okrenuli nekim drugim unosnijim biljkama i poslovima. Suše, ratovi i svakorazni mešetari učinili su svoje pa prijeti i nestašica kave. No, djelomičnu krivnju snosi i politika. Primjerice, EU. Naime, tvrtke koje u EU nabavljaju kavu morale bi dokazati da njihovi dobavljači ne potiču krčenje šuma u zemljama gdje se uzgajaju stabljike kave. Ta odluka bi se trebala primjenjivati do početka sljedeće godine. Međunarodna organizacija za kavu moli čelnike EU-a da taj rok odgode da ne bi došlo do još većih problema na tržištu kave, koja je i burzovna roba.
Prema nekim istraživanjima, globalno zatopljenje moglo bi prepoloviti ukupnu proizvodnju sirove kave, pa čak i do potpunog nestanka stabala kave. To bi bila prava propast za biznis vezan uz to omiljeno piće, od proizvodnje pržene i mljevene kave do trgovine i ugostiteljstva. No, postoje i oni koji se vesele tome. Radi se onima koji svojom tehnologijom mogu sintetizirati kavu, proizvesti odgovarajući kofein i "ofarbati" ga bojom kave!
No, to neće biti "ono pravo". Teško je nadomjestiti nešto prirodno, tradicionalno, što je usađeno u gene. Danas postoji više načina spravljanja kave, od one "klasične" turske i espressa do kapučina. Oni koji spremaju svoju strategiju, ako doista nestane prave kave, računaju ovako: Ako na tržištu dobro prolazi instant-kava (napitak od skuhanih zrna uz dodavanje tople vode i mlijeka), zašto ne bi prošla sintetizirana kava! Nekada nije bilo kupiti kave u prahu, mljela se doma na posebnim mlincima za kavu. Pa je Mujo kazao:
- Ja svako jutro Fati donesem kavu u krevet. Njezino je samo da je samelje!
Vlasnici kavana i kafića u BiH tješe domaće kavopije:
- Kod nas je cijena kave prava bagatela u odnosu na hrvatski Jadran ili zapadnoeuropske zemlje!
I podsjećaju na vic o Muji u kafiću na hrvatskom Jadranu. Pogledao je u cjenik i naručio piće "3 u 1". Cijena mu se učinila prihvatljivom, ali kad mu je konobar donio naručeno, reagirao je:
- A gdje je ostalo?
- Kakvo ostalo, ovo vam je "3 u 1" - objasnio mu je konobar.
- Joj, mene budale, ja mislio da je "tri u jedan" kava, piva i šljiva - reče Mujo.
A što bi tek mogla "smisliti" umjetna inteligencija! Možda će i ona imati potrebu za kavom. Da joj razbistri "mozak". Liječnici tvrde da dvije kave dnevno, pa čak i četiri, nisu opasne za zdravlje, a da sto kava tijekom jednog dana može usmrtiti čovjeka. Voltaire i Balzac su ih navodno pili i po 80 dnevno. Bilo je liječnika koji su kavu smatrali lijekom za sve bolesti pa su doze preporučivali po težini bolesti. Često u ovim krajevima, po običaju, poslije kave dođe rakija. Pa su neki ljubitelji kave i rakije svoju "foru" pripisali Tinu Ujeviću. Pitali su navodno velikog pjesnika što je najvažnije kod kave, a on je navodno odgovorio:
- Kod kave je najvažnije da je rakija hladna!
Jednog su hercegovačkog ljubitelja ovih dvaju pića u gostima upitali:
- Ili si za kave ili za rakije?
- Nemoj der mi ji lučit' (razdvajati)! - odgovorio je.
Mnogi se i zaljube uz kavu. Uz kavu se vežu razne ljubavne zgode i nezgode. Jedan je mladi Hercegovac neko vrijeme izlazio na kave s jednom djevojkom pa je konačno upita:
- Hoće li nama biti loše od ovoliko kava? Ima li šanse da se s ovih kava prijeđe na nešto ozbiljnije?
- Ne znam, ne mogu sama odlučiti. Morat ću razgovarati s majkom - odgovor djevojka.
Nekoliko dana potom mladić je s prijateljima bio na kavi na terasi jednog kafića, a kad je pored kafića naišla ta djevojka, on joj se javi:
- Halo, djevojko, jesi li gledala išta za ono?! •
Infobox ():
Mladi Hercegovac uz kavu upita djevojku:
- Hoće li nama biti loše od ovoliko kava? Ima li šanse da se s ovih kava prijeđe na nešto ozbiljnije?
- Ne znam, ne mogu sama odlučiti. Morat ću razgovarati s majkom - odgovori djevojka.
Nekoliko dana potom mladić je s prijateljima bio na kavi, a kad je pored kafića naišla ta djevojka, on joj se javi:
- Halo, djevojko, jesi li gledala išta za ono?!