Kolumna

Most spašava, spaja... Bez mosta život bi bio besmislen i gotovo nemoguć

Most spašava, spaja... Bez mosta život bi bio besmislen i gotovo nemoguć
24.01.2024.
u 19:14
Pogledaj originalni članak

Graditi most najvažnija je funkcija u životu čovjeka. Most nam pruža egzistenciju. Bez mostova život bi bio besmislen. Čitavo čovječanstvo i sva živa bića žive i opstaju jer postoje mostovi. Mostovi nisu samo obične građevine od kamena, betona ili željeza. Mostovi su ruke koje spajaju ljude i predstavljaju simbol života, ljubavi, prijateljstva, povjerenja, kao i želje da živimo zajedno. Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže, ništa nije vrjednije od mostova. Oni su važniji od kuće, svetiji od hramova. Svačiji i prema svakome jednako korisni. Podignuti, uvijek smišljeno na mjestu na kojemu se ukršta najveći broj ljudskih potreba. Trajniji su od drugih građevina i ne služe ničemu što je tajno ili zlo.

Jednostavno, mostovi spajaju ljude i mjesta, kao i sela, gradove, države i kontinente. Bez mostova život na zemlji bio bi gotovo nemoguć. Svi su mostovi podjednako vrijedni naše pozornosti jer pokazuju mjesto na kojemu je čovjek naišao na zapreku i nije zastao pred njom, nego je svladao. Mostovi koji mi zadržavaju najviše pozornosti oni su o kojima mislim i kojih se sjećam. Premda mostovi nisu živa bića, oni imaju svoju dušu jer, kad god preko njih prijeđemo, njihova duša živi. Most se može graditi kada postoji druženje, igranje, kao i komunikacija i suradnja.

I kod mostova postoje različitosti. Neki su mostovi u svijetu dugački i visoki sa širokim stupovima, prelijepim kovinama. Međutim, svima im je funkcija spajati suprotne obale i ljude koji na njima žive. Mostovi ruše prepreke, brišu granice, otklanjaju nesuglasice među ljudima. Od svega što je čovjek dosad gradio, ništa nije vrjednije od mostova. Osim što spajaju ljude i obale, oni stvaraju brojna prijateljstva, ljubavi, povjerenje među ljudima i želju da se živi zajedno. Ukratko rečeno, sve što spaja, to je most.

Sada da vidimo koliko vrsta mostova ima i gdje ih možemo graditi. Prošlo je više od pet stotina godina kada je otkriveno da postoje i drugi kontinenti osim Europe. Kristofor Kolumbo je 1492. godine otkrio put do Amerike i tada utemeljio vodeni most između Starog i Novog Kontinenta. Nakon ovog otkrića nekoliko moreplovaca u povijesti uspostavlja vodene mostove između Europe, Afrike, Amerike i Indije (Azija). Moreplovci iz Portugala, među kojima je Bartolomeu Dias, koji prvi put plovi oko Rta dobre nade u Južnoj Africi, diplomat Pedro Alvares Cabral, koji 1500. godine otkriva put do Brazila, te Vasco da Gama, koji je utanačio put do Indije. Istaknuo bih i Marca Pola, koji je došao do Kine preko tzv. Puta svile i dospio do dvora velikog Kublaj-kana, gdje je i ostao sljedeće 24 godine.

Od tog vremena do danas dogodili su se značajni svjetski događaji koji su izvan okvira ovoga pisanja. Najvažnija je činjenica da postoji vodeni most te most na tvrdoj zemlji. Povijesno su se obje vrste mostova koristile da se razni ljudi upoznaju. Ponekad se, nažalost, iza tog poznanstva rađala međusobna netrpeljivost koja je dovodila čak i do rata, ali nakon rata, mir bi se uspostavio mostovima.

Osnovna funkcija mosta, kako smo razumjeli, jest da bude spoj između dviju suprotnih strana, a kroz to da dovodi do stanja privlačnosti i harmonije. Od samoga početka, kada je čovjek postao svjestan svog bića i mjesta na Zemlji i u svemiru, uvijek je težio saznati što postoji u onom udaljenom mjestu koje je njemu dosad nedostupno. U svom razmišljanju Isaac Newton postavio je pitanje zašto zrela jabuka ne odleti u nebo, nego pada na zemlju. Tada je otkrio tajnu prirode - da nevidljiva snaga koja drži jabuku i zemlju zajedno djeluje kao neka vrsta mosta između njih. To je gravitacija, snaga ili most koji drži ili spaja sva tijela u svemiru u jednoj harmoniji.

Da ne postoji taj prirodni most, život kakav mi znamo ne bi bio moguć. Gravitacijske mostove među znanstvenicima zovu gravitacijski valovi koji su najduži i među najsnažnijima u prirodi. Oni u isto vrijeme mogu biti sićušni mostovi koji se bilo kojim tehničkim uređajima teško mogu utvrditi ili vidjeti. Ti sitni prirodni mostovi postoje između atoma, a daljnjim spajanjem dobivamo razne molekule i dalje još složenije spojeve koji na kraju formiraju razne organizme svih živih bića koje poznajemo u našem okružju.

Kada gledaš sebe u ogledalo zapravo gledaš čudesa prirode tog mosta koji je omogućio da postojimo. Promatranjem vremena i prirode može se lako zaključiti zašto je most vrlo važan. Sićušni mravi, kada bude poplavljeno njihovo stanište, moraju, kao i sva bića, evakuirati svoje mjesto boravka, inače će svi uginuti. Međutim, ti isti sitni mravi, držeći se zajedno, formiraju jedan veliki ploveći objekt koji ne tone. Zahvaljujući mostovima koje su stvorili držeći se jedan do drugoga, u stanju su sačuvati cijelo društvo zajedno s jajašcima plivajući na vodi do suhog zemljišta. Most je uistinu važan jer spašava, spaja, bez mosta je život - nemoguć.

Kada je riječ o mostu, ljudi općenito misle o mostovima koje ljudi izgrađuju rukom. Kako smo vidjeli da most spaja sve, uključujući i ljude, tako postoji i most prijateljstva. Ono je iznimno važna karika u ljudskom društvu jer je to baza za mir i povjerenje.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.