Ovog ljeta prva vozila trebala bi prijeći preko mosta "Počitelj", kolosalne građevine za koju sami graditelji kažu da je najzahtjevniji dio međunarodnog cestovnog koridora Vc kroz BiH. Neki će reći da je usporedba s važnošću Pelješkog mosta za Hrvatsku pretjerana, ali po mnogočemu je ovaj most za BiH itekako jedinstven.
Njime se znatno skraćuje put prema moru od Mostara, a time i većeg dijela Hercegovine i Bosne. Jedan je to od najimpozantnijih, a k tomu i najviši infrastrukturni objekt na cijelom koridoru. Ujedno je i među najvišim mostovima u ovom dijelu Europe. Najviši stup od ukupno njih šest viši je od sto metara, a dužina mosta gotovo je jedan kilometar. Uoči njegova otvaranja intenzivira se i rasprava o tome kako ga nazvati. Jer "počiteljskim" ili "Počiteljem" nazivaju ga kolokvijalno sami građevinari, i to isključivo zbog toga što prolazi relativno blizu starog grada Počitelja.
Malo je vjerojatno da će mu to biti i službeni naziv jer njegova važnost višestruko nadilazi lokalne okvire i sam Počitelj. Svi oni, od turista do gospodarstvenika, koji svakodnevno putuju od Mostara prema Jadranu znaju kakve prednosti donosi ovaj most. Moglo bi se reći da je njegova važnost proporcionalna grandioznosti i težini njegove izgradnje, koja je trajala pet godina.
Mnogo je potencijalnih naziva i razloga za njih. Primjerice, najprimjerenije bi bilo nazvati ga "Hercegovina", jer već sad postaje simbol ove regije koja je desetljećima bila prometno izolirana. Imat će argument i oni koji bi mu nadjenuli ime "Neretva". Osim što spaja dvije obale zelene rijeke, novoizgrađeni most, baš kao i Neretva, povezuje Hercegovinu s Jadranskim morem. Istina, ne izravno, ali na njega se vežu već izgrađene, kao i dionice autoceste na koridoru Vc koje su još u izgradnji.
"Europa" je također legitiman i više nego opravdan prijedlog za naziv počiteljskog mosta. I to ne samo zato što je izgrađen sredstvima Europske investicijske banke nego i zbog činjenice da, osim s Jadranom i Hrvatskom, most povezuje BiH s jugom Europske unije. Možda neće ubrzati put do članstva u Uniji, ali svakodnevno putovanje ljudima iz Sarajeva, Mostara i drugih bh. gradova do EU itekako hoće.
Eto nekoliko prijedloga uoči početka rasprave koja će nedvojbeno privući pozornost i javnosti i politike. Iskustvo govori da nazivi dionica, objekata na njima pa i samih autocesta u BiH u pravilu izazivaju kontroverze i polemike. Nažalost, i političke. Kako drukčije objasniti da je vlast u RS-u glavnu autocestu u ovom entitetu, od Banje Luke do Doboja, nazvala "9. januar"? Za one koji ne znaju, to je datum oko kojeg se i sudski spore političari iz RS-a i FBiH, a u sve je uključena i međunarodna zajednica. Ustavni sud BiH osporio je ovaj datum kao "Dan Republike Srpske", ali srpski političari ignoriraju tu sudsku odluku uporno obilježavajući 9. siječnja kao entitetski rođendan. U jeku sporenja oko tog datuma po njemu su nazvali do sada najveći infrastrukturni projekt u RS-u, autocestu od Banje Luke do Doboja.
Nije izostao ni odgovor iz Federacije, gdje su dva tunela na već izgrađenim dionicama kroz Bosnu vlasti ovog entiteta nazvale "1. mart" i "25. novembar". Ovi se datumi u Federaciji obilježavaju kao Dan neovisnosti i Dan državnosti BiH, ali ih vlast u RS-u ne priznaje kao takve. Dakle, u političkom smislu mostovi u BiH ne spajaju, a tuneli ne vode do svjetla. Zato je važno da novi impozantni hercegovački most i imenom i svrhom pokaže da će spajati obale, narode, regije, države. BiH približiti Europi u svakom pogledu. Valjda njegovi betonski stupovi izdrže teret ove odgovornosti koju mu je politika nametnula.