Svake godine Matica hrvatska Mostar posadi tisuće prekrasnih cvjetova koji, poput vjesnika, najavljuju ljepše proljeće. Njihova raskoš barem djelomice uljepšava sumornu svakodnevicu bh. društva. Već odavno program Matice prešao je obale Neretve. Mostarski vjetar raznio je posvuda njegovo sjeme. Pronaći ćete ga u mnogim mjestima BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije..., ali i mnogim europskim državama. Nema ni jedne značajnije opere, mjuzikla, baleta i predstave koja nije odigrana na Mostarskom proljeću. Malo je vrhunskih slikara, skladatelja, koreografa i književnika čija djela nisu predstavljena u Matičinu programu.
Ovogodišnje Proljeće otvoreno je izložbom velikog Vlaha Bukovca. U iduća dva mjeseca bit će priređene brojne predstave, književne večeri i promocije knjiga, poput sutrašnje na kojoj se predstavlja knjiga izbornika Zlatka Dalića. Dug bi bio popis umjetničkih djela koja su krasila Matičin program. Proteklih godina publika u Mostaru vidjela je Carminu Buranu, Eru s onoga svijeta, Labuđe jezero, Šišmiša, La Traviatu, Nabucca, Jesus Christ Superstara, Malu Floramye, Splitski akvarel, Nikolu Šubića Zrinskog... Svirale su Sarajevska, Zagrebačka i Beogradska filharmonija, gostovali talijanska Arena di Verona, Salonski orkestar Državne opere Budimpešta i bečka Opera te mnogi drugi domaći i europski orkestri. Svirali su braća Pogorelić, Maksim Mrvica, Stefan Milenkovich, Monika Leskovar, kvartet Rucner... Prvi su put Dubrovačke ljetne igre sa svojim ansamblom izašle na gostovanje izvan dubrovačkih zidina, upravo na Dane Matice hrvatske. “Matičari” su također pokrenuli i brojne druge projekte te podignuli spomenike velikim povijesnim osobama, među kojima i dvojici hrvatskih nobelovaca iz BiH Vladimiru Prelogu i Ivi Andriću.
Matica hrvatska u Mostaru obnovljena je tri godine prije rata, a na njezinu je čelu, u četiri mandata, bio ugledni odvjetnik Josip Muselimović koji je Mostarsko proljeće učinio kulturnim brendom grada na Neretvi. Sadašnja predsjednica Ljerka Ostojić sa suradnicama nastavlja nadgradnju. U svim njihovim projektima prepoznaje se želja za očuvanjem kulturnog identiteta hrvatskog naroda u BiH, uz naglašeno poštivanje različitosti drugih naroda. Na takav način daju golem doprinos razvoju i širenju opće kulture u cijeloj BiH i okružju. Velike zasluge za utemeljenje Proljeća i gradnju kulturnih mostova imaju njegov dugogodišnji producent - violinist Zagrebačke filharmonije Miljenko Puljić i pokojni maestro Vjekoslav Šutej, koji je sve do smrti bio umjetnički ravnatelj Mostarskoga proljeća. Šutej je možda i najzaslužniji što je ono već deset godina punopravni član Saveza europskih festivala.
Publika u Mostaru u ova dva desetljeća vidjela je na Matici više od 700 različitih sadržaja. Možda je važnije od kulturne nadgradnje što su oni lijek za ranjeni grad. Učvršćuju krhke mostove iznad Neretve, ali i one među narodima u BiH. Proljeće je izrodilo i brojne domaće glazbenike i pjevače. Plodova Proljeća je posvuda. Prepoznaju ih po prekrasnim cvjetovima svih boja. Gaze ih i otkidaju ponajviše oni koji bi ih trebali zalijevati. No, ne daju se “matičari”. Mostarsko proljeće svake godine je rascvjetanije i raspjevanije.•