Na Dan žena došlo je do političkog zatišja pred novu buru. Neki su 8. ožujka proslavili udarnički 9. Ožujskim, to jest „Žujom“, pivom s nadimkom. No, sve što je lijepo kratko traje, stiže triježnjenje sa stanjem u Ukrajini i BiH. Mnogi se čudom čude tome što je Putin nominiran za Nobelovu nagradu za mir. Ta nije Putin Churchill pa da dobije Nobela za književnost. Oni koji nominiraju Putina za nagradu izumitelja dinamita vode se logikom ravnoteže: ako je ima američki predsjednik Obama, treba je dobiti i ruski. Nobelovu nagradu obojici, ili kako bi ponegdje u BiH rekli: Nobela obama! Neki analitičari tvrde kako bi tvrdi stav Rusije prema Ukrajini mogao omekšati ruski stav spram Balkana. Jer je ukrajinska košulja bliža Rusiji od balkanskog prsluka. Pa joj puca prsluk za Balkan. U isto vrijeme u Kongresu i Senatu SAD-a u proceduri je rezolucija o imenovanju izaslanika američkog predsjednika za Balkan.
Dr. Ivo Lučić smatra kako su za BiH jednako opasni i separatizam RS-a i pokušaji unitarizacije za što se zauzimaju bošnjački nacionalisti. BiH zbog tih težnji ima manje izgleda za opstanak nego što ga je imala Juga. Dr. Lučić zaključuje da je rješenje u ulasku BiH u EU. Dakle, BiH nakon TU (Turske) i AU (Austro-Ugarske) i dvije YU (Jugoslavije) može opstati samo u – EU!
U Švicarskoj i Belgiji kantoni, odnosno regije dobivaju sve veću autonomiju. Inače bi se pojavio separatizam. Bruxelles to shvaća, ali kako pojasniti zagovornicima centralizma koji BiH iz uzavrelog bosanskog lonca guraju u centrifugu. Republika Srpska za sada je prevelik zalogaj pa nastoje hrvatsko-bošnjačku Federaciju pretvoriti u svoju republiku, zalažući se za ukidanje županija - kantona jer su jamstvo konstitutivnosti bh. Hrvata. To obrazlažu potrebom racionalizacije i nude rješenje bez racija. Hrvatske stranke imaju niz racionalnih rješenja kad je o racionalizaciji države triju naroda riječ: tri entiteta, Federacija iz dva ili tri dijela i – mirna Bosna. Stipe Mesić ima rješenja koja bi stvorila još veće probleme. Bh. Hrvati bili bi dodatno obespravljeni, a koliko su do sada obespravljivani opisao je Mato Tadić u knjizi “Ustavni položaj Hrvata od Washingtonskog sporazuma do danas“.
Ovakva neodrživa BiH ne drži vodu, a izmišljanje tople vode u bosanskom loncu više nema nikakva smisla. Vratio se bh. građanin iz dijaspore i kad je dobro sagledao situaciju, kazao je:
- Izgleda da je nostalgija bolji izbor!
Hoće li se naći bolji izbor nakon jesenskih izbora, pitanje je SAD, EU, Turske i Rusije, ali i Hrvatske i Srbije, potpisnica Daytona, a sada i – Ukrajine! Možda i referenduma Katalonaca i Škota. Hrvatski političari u BiH i Hrvatske nemaju više povijesno pravo na još jednu hrvatsku šutnju. Netko reče da je šutnja zlato koje se dobije ispiranjem – mozga!
Ovakva BiH gospodarski nazaduje, socijalna slika sve je tamnija. Plaće i mirovine gube trku s cijenama pa jedan građanin reče:
- E, moj Tesla, kad bi znao što nam rade sa strujom!
Pa je sve više slučajeva sličnih nezgodnoj zgodi s Mujom i sinčićem koji piše domaću zadaću. Mujo se izležava na dvosjedu za troje i pijucka uvozno pivo, a sinčić ga upita:
- Tata, što je riječ nema u rečenica „U kući nema piva“?
Mujo mućnu glavom i zaključi:
- Sine, to je prava katastrofa!
Bh. vlak za Europu još vrluda i vijuga bh. tunelima i vijaduktima, dimi, zastajkuje i lupeta. Haso pita Muju zašto kotači vlaka toliko klapaju, a Mujo mu objasni:
- Kotači su u obliku kruga, a površina kruga dobije se kad se r (polupromjer) digne na kvadrat i pomnoži s brojem Pi (3, 14). Broj Pi je konstanta i možemo ga zanemariti pa ti onda ostaje polupromjer na kvadrat. Kad se okreće, kvadrat mora klapati!
Muji je s lupanjem bh. vlaka koji klapa u Europu sve potpuno jasno, ali nejasno mu je nešto drugo. U vodu je bacao cigle i čudi se:
- Ovo nema nikakve logike, cigle su u obliku kvadrata, a u vodi se pojavljuju krugovi – čudi se Mujo.
Kad je došao doma, Fata mu se obrati:
- Imam za tebe lošu i dobru vijest. Loša je da sam slupala auto!
Znatiželjni Mujo reče:
- Da čujem dobru vijest.
- Dobro sam ga slupala - objasni Fata.