Prije tri tjedna počela je klimatološka jesen, a za dva dana počet će ona kalendarska pa se nadamo da će barem do klimatološke zime, 1. prosinca, biti pravo jesensko vrijeme. Što se političke klime i BiH tiče, počinje vruća politička jesen. Obično se ljetno vrijeme, kad se malo toga događa na političkoj sceni, kaže da je sezona kiselih krastavaca. Iako je ljeto u kulinarskom smislu sezona svježih krastavaca. U Velikom rječniku hrvatskog jezika Vladimira Anića stoji da je sezona kiselih krastavaca prazno razdoblje bez političkih i kulturnih događanja kad se u novinama i medijima izvlače teme koje se inače ne bi obrađivale, vrijeme bez događaja, mrtva sezona. Politolozi i medijski stručnjaci ističu da je pojam “sezona kiselih krastavaca” metaforički naziv za uređivačku politiku medija kojom se pokušava zadržati čitanost, slušanost i gledanost u ljetno vrijeme odmora, kad je znatno smanjena politička aktivnost, sadržajima koji bi bili zanemareni u vrijeme žive političke borbe.
No, ratna zbivanja u svijetu te Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre bili su ljetos za medije više nego zanimljivi pa su lakše preživjeli sezonu kiselih krastavaca. Politička i ukupna društvena zbilja u BiH posebna je priča za sebe. I u političkoj mrtvoj sezoni pojedinci svojim politikantskim “aktivnostima” nisu dali nikome mira ne bi li dobili pozornost barem u vrijeme kiselih krastavaca.
Ljetno vrijeme, kad se politika koliko-toliko odmara, i na drugim jezicima ima svoje metaforičke nazive. Ono što se kod nas naziva sezonom kiselih krastavaca Nijemci zovu “Sommerloch” (ljetna rupa), Francuzi “morte-saison” (mrtva sezona) ili “la saison des marronniers” (sezona kestena), a na švedskom “nytetstorka” (suša vijesti). No, zanimljivo da veliki broj jezika ljetno vrijeme bez većih političkih aktivnosti metaforički veže uz krastavce. Moguće i zbog toga što je to vrijeme za berbu krastavaca. Slovenci, primjerice, kažu “čas kiselih kumaric”. Čak i Nijemci, osim pojma “Sommerloch” (ljetna rupa), ljetno vrijeme smanjene političke aktivnosti metaforički vežu uz krastavac - “Sauregurkenzeit”. Na engleskom govornom području koriste se nazivi koji nemaju vezu s krastavcima. Ono što mi zovemo sezonom kiselih krastavaca Englezi u stilu svog humora zovu - “silly season” (smiješna sezona). Amerikanci to vrijeme zovu “slow news season” (sezona sporih vijesti). U 19. stoljeću Ameri su ljetno vrijeme, kad su krojači ostajali bez posla, zvali – “vrijeme krastavaca”.
Svašta smo se toga načitali i naslušali dugog pretoplog ljeta koje je na izmaku. Bilo je vatrene retorike, probnih balona, dimnih signala, fake newsa, novinskih patki, medijskih ratova… U sezoni kad se politika odmara neki političari pokušavali su na razne načine biti popularniji od estradnih i sportskih zvijezda, influencerica i sličnih baš kad je njihovo vrijeme. S istočne strane stizala je zapaljiva retorika, a nije je nedostajalo ni s unutarnje strane. Pojačavali su je pojedini mediji koji žive od senzacija, fake newsa i sličnoga. Ozbiljni mediji i ozbiljni autori u takozvanoj sezoni kiselih krastavaca nađu i obrađuju vrlo ozbiljne i trajno zanimljive teme. Upravo tada imaju dovoljno prostora. Ljeto samo po sebi zahtijeva lakše i zabavnije sadržaje pa se otvara prostor autorima takvih tekstova. Posebno humorističnih.
No, nakon sezone kiselih krastavaca dolazi vrijeme vruće političke jeseni, sezona ljutih političkih papričica! Ratni sukobi u Ukrajini i Bliskom istoku i dalje se vode, a paralelno se vodi i bitka za mir. U Americi se vodi rat za osvajanje Bijele kuće, a u BiH je počela predizborna kampanja za lokalne izbore. Vodit će se prava politička bitka između unitarističkih i separatističkih snaga u državi dvaju entiteta i triju etniciteta. Bh. Hrvati našli su se između dvije vatre koje valja gasiti uz pomoć vatrogasaca sa Zapada. S druge strane, one istočne, dolijeva se ulje na jednu vatru koja rasplamsava drugu. No, valja voditi i bitku za europski put BiH u Europsku uniju i europski novac. Jer od unutarnje političke galame i političkih ljutih papričica se ne živi.
Na ozbiljnim političkim strukturama i ozbiljnim medijima je ozbiljna odgovornost. Političke strukture u BiH moraju voditi računa o delikatnosti političkog trenutka, posebno kad su ratovi u Ukrajini i Bliskom istoku, američki izbori, politička situacija u Europskoj uniji, u Srbiji i Crnoj Gori u pitanju. Naravno, i o migrantskoj krizi jer se BiH nalazi na takozvanoj balkanskoj ruti. Valja spriječiti one koji “miniraju” put BiH u EU. Potrebno je i dalje raditi na tome da se BiH uredi onako kako su uređene višenacionalne države u Europi i na izmjenama Izbornog zakona koji će jamčiti stvarnu jednakopravnost konstitutivnih naroda, što je natkrovljujuće načelo Daytonskog mirovnog sporazuma i njegova Aneksa 4., to jest Ustava BiH.
Političkim strukturama u BiH trebat će što više političke mudrosti, a što manje ljutih političkih papričica. Ne može se sjediti na dva stolca, a pogotovo na tri. Kako god okrene, BiH drugog puta osim Europe nema. No, za ulazak u Europsku uniju valja ispuniti određene uvjete. Stara dama Europa neće se ponašati kao majka jedne djevojke koja reče:
- Moja mama toliko ne podnosi moga dečka da jedva čeka da mu postane punica!