Sveta Zemlja ima posebno značenje za sve katolike. Jeruzalem je puno više od omiljene hrvatske hodočasničke destinacije, taj grad povezuje Hrvate iz BiH i Hrvatske u kršćanskoj povijesti. A Izrael i BiH imaju više sličnosti i poveznica nego što se čini. Veze između dviju država, osobito hrvatskoga naroda, ukorijenjene su duboko u jeruzalemske zidine. Uz to, Betlehem će uskoro postati mjesto u kojemu će biti sazidana kapela hrvatskih svetaca i blaženika. Kad se sagradi na Pastirskim poljanama, bit će najveća i nalazit će se na središnjem mjestu, a završni izgled ovom objektu dat će Ilija Skočibušić, kipar iz Tomislavgrada. Hrvatska Vlada za taj je projekt izdvojila gotovo pola milijuna eura. Prije nekoliko dana Splićani su u Izraelu otkrili kip svetog Jeronima i postavili vremensku kapsulu za gradnju kapele.
Duga je povijest veza između Bosne i Hercegovine i Izraela. Hrvati iz BiH vlasnici su jednog od najsvetijih kršćanskih mjesta – Getsemanskog vrta. Njega su prije 341 godinu od tadašnjih turskih muslimanskih vlasnika otkupili Pavle, Antun i Jakov Branković iz Sarajeva. Darovali su ga franjevcima u Svetoj Zemlji na Maslinskoj gori. Tako su veze bh. Hrvata i Jeruzalema postale još jače. Na Maslinsku goru i Getsemani već su u prva dva stoljeća kršćanstva, uz ostale lokacije u Jeruzalemu vezane za Kristov život, obvezno hodočastili kršćani iz cijeloga svijeta.
Države Izrael i BiH imaju mnogo poveznica. No BiH prema jednoj od najutjecajnijih svjetskih država nažalost nema jasnu vanjsku politiku. Svoju unutarnju podijeljenost demonstrira i prema Izraelu. Sukobi Izraela i Hamasa prenose se na BiH. Većinski bošnjački dio daje potporu Palestini, Srbi podupiru Izrael, a Hrvati nastoje biti most između takvih politika. Zorno to oslikavaju nedavne provokacije zastavama. Nakon tamošnjih krvavih sukoba, u Banjoj Luci osvanule su izraelske zastave, a na Vijećnici u Sarajevu i Starom mostu u Mostaru zastava Palestine. U Mostaru je zbog toga nastao sukob jer je zastava istaknuta bez dozvole. Jedino nitko nije imao ništa protiv toga što su na Hrvatski dom zastavu stavili i Hrvati u zapadnom dijelu Mostara. Slika je to sadašnje BiH, na čijem tlu vlada krhki mir, a u zraku su tenzije i napetosti.
Za Izrael se, slično kao i za BiH, vežu sukobi, ali i višetisućljetna borba za neovisnost. Malo je poznato da je jedna od najvećih židovskih zajednica u regiji nekada bila upravo u BiH. Dokaz je to da su Židovi u svojim koljenima imali duboku povezanost s ovdašnjim narodima. Oni su prilikom dolaska u BiH donijeli jedan primjerak Hagade, sefardskog rukopisa iz Španjolske. Čuvena Sarajevska hagada, unikatni rukopis iz 14. stoljeća, do danas je preživjela inkviziciju, I. i II. svjetski rat te protekli rat u BiH. Zanimljivo je da ju je 1941. spasio ravnatelj muzeja u Sarajevu Jozo Petrović. Kada ju je tražio njemački oficir Fortner, vjerojatno da je uništi, on ga je uvjerio u to da ju je već prije njega odnio drugi njemački vojnik. Potom ju je sakrio kod bošnjačkih prijatelja. U posljednjem ratu Hagadu je spasio Enver Imamović.
Često nazivan "europskim Jeruzalemom" ili "Jeruzalemom Balkana", glavni grad BiH bio je kozmopolitsko mjesto spajanja Istoka i Zapada. Zarobljeno u prošlosti, Sarajevo se danas sve više pretvara u svoju suprotnost. Izrael ondje čak nema ni svoje veleposlanstvo. A i među njegovim žiteljima sve je manje Židova, jednako kao i svih drugih. Demografski padovi sve su dramatičniji, a odlazak s kartom u jednom smjeru postao je bolna svakodnevica. Ono što ohrabruje jest to što su izraelski investitori u posljednje vrijeme prepoznali BiH kao sigurno mjesto za ulaganje. Primjer za to je mostarski Aluminij koji je iz pepela podignuo izraelski biznismen Amir Gross Kabiri. Osim gospodarstva, on ulaže u sport, kulturu... i tako pomaže gradu s obiju strana podijeljene Neretve. I ovo je primjer kako bi BiH trebala graditi veze s Izraelom i Izrael s BiH.
Možda će upravo povijest Hrvata i Židova jače uvezati narode ovih dviju zemalja. Crkva i kapela u Jeruzalemu bit će samo jedan od kamenčića u ljepšem mozaiku budućnosti. Toj slici svakako bi doprinijela i politička odluka da Veleposlanstvo Izraela za BiH, umjesto u Tirani, bude u Sarajevu. Kao i rješenje pitanja o pravu na izbor manjinskih skupina koje je pokrenuo predstavnik Židova u BiH Jakob Finci s predstavnikom Roma Dervom Sejdićem. Rješavanje pitanja "Sejdić – Finci", odnosno pitanja prava manjina, usko je vezano i za prava konstitutivnog, najmalobrojnijeg naroda – Hrvata. Njih se već godinama diskriminira. Možda je zato, od nekadašnjih 14 tisuća Židova, danas njih svega oko tisuću, jednako kao što je 800 tisuća Hrvata svedeno na 350 tisuća. Upravo zbog te ugroženosti Hrvati i Židovi trebaju postati predvodnici u izgradnji ljudskih sloboda, jednakopravnosti te mostova među ljudima, narodima i državama. To treba biti njihova današnja hagada (priča). •