Svjedoci smo ratnih kataklizmi u Ukrajini i Pojasu Gaze. No, zazvecka se oružjem i na brdovitom Balkanu. Bosanski lonac sustavom spojenih posuda vezan je za balkansko bure baruta, pa bi Europa i razuman svijet trebali pomoći u tomu da se što dalje od tog bureta baruta udalje oni kratkih fitilja. Ponovno se aktualizira misao njemačkog stratega i vojnog pisca C. von Clausewitza: "Rat je nastavak politike drugim sredstvima!" Ali i ona da je mir razdoblje između dvaju ratova. U Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža stoji da je rat nasilni, oružani sukob između dviju ili više država, saveza ili većih društvenih skupina, od kojih je barem jedna strana vojnički organizirana. Kako bi ga se razlikovalo od drugih oblika kolektivnog nasilja, suvremena znanost obično traži i određenu smrtonosnost događaja (najčešće tisuću poginulih u borbama tijekom jedne godine ili za trajanja sukoba). Rat između etnički, vjerski ili klasno određenih skupina unutar jedne države, bez obzira na to je li jedna strana u sukobu središnja vlast, naziva se građanskim ratom. Da bi se neki sukob kvalificirao kao rat, obično se traži to da sukobljene strane budu usporedive po snazi i oružju, pa se uporaba oružanih snaga protiv nerazmjerno slabijeg protivnika nazivala vojnom intervencijom ili ekspedicijom, odnosno pacifikacijom. Danas se sukobi nejednakih protivnika po brojnosti vojnika i tehnici nazivaju asimetričnim ratovima.
No, povijest pamti Hladni rat nakon Drugog svjetskog rata između zemalja NATO-o na čelu sa SAD-om i Varšavskog pakta na čelu sa SSSR-om. Povijest pamti brojne osvajačke i obrambene ratove, genocidne, kemijske, bratoubilačke, ekonomske, diplomatske i kakve sve ne. Postoji i partizanski način ratovanja, a Hrvati pamte svoj Domovinski rat. Poznati su Trojanski rat, dva svjetska pa Stogodišnji i Tridesetogodišnji te brojni nešto kraći. Naravno, tu su još razne bune, ustanci i revolucije, "ratnije" i od velikih ratova. U novije vrijeme vode se medijski, hibridni, odnosno specijalni ratovi, a sve je raširenije i cyber-ratovanje. Nadamo se da neće doći i do nuklearnog rata, a da će se zvjezdani ratovi voditi samo u filmovima. Rat spolova će se nastaviti, kao i rat živaca! A nogomet su proglasili ratom dopuštenim sredstvima.
Uzroci, povodi, razmjeri i načini ratovanja mijenjali su se tijekom povijesti ovisno o društvenim ustrojima i vrijednostima te ratnoj tehnologiji. Ratovima se bave povijest, sociologija, politologija i druge znanosti, a tema su književnosti i drugih umjetnosti, posebno filma. Winston Churchill kazao je da nitko ne može jamčiti uspjeh u ratu, da ga može samo zaslužiti. Tolstoj, pisac romana "Rat i mir", kazao je: "Bitku dobiva onaj tko je tvrdo odlučio da je dobije!" Je li Putin čitao Tolstoja, pitanje je SAD, ali i čitavog svijeta. Možda rat u Ukrajini odluči nešto o čemu govore Voltaireove riječi: "Često je očaj dobivao bitke!" Pitali su se mnogi osvajači zašto je napadnuti bio jači. Ante Starčević je kao prorok opisao Domovinski rat riječima: "Samo je onaj rat naplaćen kojim narod dobiva svoju slobodu!"
Uzroci, razlozi i povodi za rat mogu biti više nego čudni. Na što nas podsjeti jedna nezgodna zgoda na brdovitom Balkanu. U jednoj balkanskoj krčmi Mujo je "onako malo pod gasom" verbalno i fizički nasrnuo na nekog Miloša, ali skočiše ostali gosti i spriječiše sukob. Pitali su Muju zašto je napao Miloša, a on odgovori:
- Zato što je Miloš ubio Murata.
- Ali to je bilo prije više od 600 godina - objasniše mu da je Miloš Obilić u Kosovskoj bitki ubio cara Murata.
- Joj, oprostite, ja čuo tek jutros - ispriča se Mujo.
Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. zaustavljeni su agresija i krvavi rat u BiH. No, nakon oružanog rata nastavilo se drugim, ne baš krvavim, ratovima, od diplomatskog i medijskog do hibridnog rata i cyber-ratovanja. Pojam hibridni ili specijalni rat označava vojnu strategiju koja može sadržavati i elemente konvencionalnog načina ratovanja, prijetnju vojnom silom, terorizam, paravojne aktivnosti, informacijske operacije, ekonomsko ratovanje, širenje lažnih vijesti političkog sadržaja. Toga u BiH ima i previše na relaciji Sarajevo – Banja Luka. Posljednjih dana na društvenim mrežama plasirale su se lažne poruke kojima se sve "patriote" poziva na mobilizaciju i pripremu za rat, uz krivotvorenje obilježja institucija. Povod za ovakvo nešto nove su najave o odcjepljenju RS-a nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici.
Cyber-ratovanje je pojam koji podrazumijeva upotrebu računala, interneta, raznih drugih sredstava za pohranu ili širenje raznih informacija, često i lažnih, u cilju napada na neprijateljske informacijske sustave posredstvom sofisticirane informatičke tehnologije. Cyber-ratovanje uključuje i razne oblike špijunaže, sabotaže, manipulacije i još puno toga, a bit će svega još i više. Kakva je budućnost ratovanja? Hoće li se umjesto ljudi na bojišnici boriti roboti, hoće li rat novim tehnologijama ljudi gledati doma na ekranima kao ratne filmove, pitanje je SAD, Rusije i Kine? Možda bude kao nekada kada se jedan državni poglavar koji se spremao na rat obratio ministru rata:
- Izaberi mi generala koji će voditi moj pobjednički rat!
Ministar rata donese jedan popis i reče:
- Ovo je popis najsposobnijih generala.
- Ne treba mi najsposobniji, treba mi najsretniji - uzvrati državni poglavar.