Snažnije i brže političko i infrastrukturno povezivanju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine bilo je proteklog tjedna naglasak zajedničke sjednice dviju državnih vlada. Realizira li se taj zajednički dogovor izgradnje novih cesta između RH i BiH, uključujući mostove, željezničko povezivanje te izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, bit će to istinski napredak u povezivanju susjednih zemalja. Jedan od tih projekata je i rekonstrukcija i izgradnja novih mostova preko rijeke Save na graničnom prijelazu Brčko - Gunja i graničnom prijelazu Orašje - Županja.
Uz uspješan završetak izgradnje međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Gradiške, BiH i RH bi na sjeveru dobile cestovne veze kojima će se pojačati i međunarodni promet. Hrvatske ceste trebaju osigurati što brži završetak spojne brze ceste od graničnog mosta na rijeci Savi do čvora Novi Varoš sa spojem na državnu cestu DC5 kako bi se izgrađeni most mogao staviti u funkciju, čime bi se ostvarila bolja prometna povezanost Hrvatske i BiH. Sve to, kao i najavljeni međudržavni sporazum o rekonstrukciji mosta Novi Grad - Dvor, stvara pretpostavke da se između ovih dviju zemalja, kao dijela schengenskog prostora, otvori što više modernih prijelaza i time rastereti postojeće granične prijelaze koji su nefunkcionalni i na kojima se vrlo često stvaraju kilometarske gužve. Za trgovinsku razmjenu potrebno je opremanje još jednog graničnog prijelaza s fitosanitarnom inspekcijom kako bi se ubrzao protok lako kvarljivih roba.
Iako su oči uprte u međunarodni koridor Vc, dobro je što su dvije vlade prepoznale značaj izgradnje niza brzih cesta koje će značajno unaprijediti promet kroz BiH, ali i skratiti putovanje do Hrvatske iz mnogih njezinih dijelova. Takav je projekt izgradnje brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice BiH, koja bi, preko Imotskog, izlazila na autocestu u Zagvozdu. Koliki je značaj ove brze ceste za Hercegovinu toliki značaj za središnju Bosnu i Bihaćku krajinu ima projekt izgradnje brze ceste od Jajca, preko Bihaća do granice. Zajednički će se raditi i na projektu rekonstrukcije ceste od Posušja do Aržana, kao i na izgradnji autoceste Glamočani od Banje Luke do granice u Kamenskom.
Konkretnih međudržavnih dogovora o načinu provedbe projekta Južne interkonekcije, odnosno plinovodnog povezivanja Hrvatske i BiH, nije bilo na sjednici u Zagrebu, ali dana je "snažna potpora projektu od strateškog značaja za obje države kojim će se BiH osigurati diversifikacija i sigurnost opskrbe prirodnim plinom". Hrvatska je spremna za svoj dio obveza u ovom projektu, ali je problem što u Federaciji BiH još nije usvojen zakon kojim bi se uredilo pitanje izgradnje, ali i upravljanja ovim plinovodom.
Podržana je vrlo važna inicijativa za ponovnu uspostavu međunarodnog željezničkog prometa na relaciji od Ploča, preko Sarajeva do Zagreba. Također je iskazana politička volja za obnovom i modernizacijom te ponovnom uspostavom međunarodnog željezničkog prometa unskom prugom. Najavljeno je i zaključivanje sporazuma o utvrđivanju granične procedure za željezničke granične prijelaze kod Šamca i Čapljine.
Svi ovi moderni infrastrukturni projekti neće ubrzati samo protok ljudi i roba već će ubrzati i politički put BiH prema Europskoj uniji. U tom kontekstu, RH je spremna ustupiti svoja pregovaračka poglavlja. I iskustva. Zato Hrvatska i njezin premijer Andrej Plenković, kao najveći zagovaratelj ulaska BiH u EU, potiču gradnju mostova, cesta, željeznica... Jer i ti su projekti u funkciji približavanja Sarajeva Bruxellesu. Ali i konačnoga izlaska BiH iz "balkanskoga tunela". •