Prepričavalo se još danima ono kako je kupac u jednom trgovačkom lancu napunio kolica sladoledom, sav sretan što je naletio na rasprodaju, pa će komad slastice platiti 1,70 umjesto 12 kuna. No ushit se istopio kad mu je na blagajni objašnjeno da je 1,70 cijena u – eurima. Trgovački je lanac, naime, među prvima, tada još dobrovoljno, uveo dvojno iskazivanje cijena, koje od danas postaje – obvezno.
Četiri mjeseca prije ulaska u eurozonu počinje prilagodba građana na novu valutu, a primjer sa sladoledom samo potvrđuje koliko će trebati biti na oprezu, posebno zbog nečeg čime se potrošače plaši mjesecima, famoznog zaokruživanja. Jezikoslovci kažu da u prenesenom značenju zaokružiti znači "svesti neki broj na cijeli broj ili broj s manje decimala". Potrošači se pak boje da trgovci taj glagol ne definiraju kao "iskoristiti jedinstvenu priliku i dodatno zaraditi povećanjem cijena". Dvojno iskazivanje cijena zamišljeno je kao ključna mjera za zaštitu potrošača koji će imati dovoljno vremena za detektiranje svih onih koji koriste priliku i neopravdano dižu cijene. Takav prijelazni rok pokazao se vrlo učinkovitim u državama koje su prije Hrvatske uvele euro. Na primjer u Sloveniji, u kojoj je Banka Slovenije svakom domaćinstvu čak podijelila male kalkulatore za lakše preračunavanje. Najveću ulogu u zauzdavanju pohlepe imale su upravo kontrole potrošača, koji u rukama imaju najjače oruđe.
Kod susjeda je jedan euro vrijedio 239,640 tolara, a kod nas valja dobro upamtiti broj 7,534550, koliko u kunama vrijedi jedan euro prema utvrđenom fiksnom tečaju konverzije. Sve ostalo čista je, jednostavna matematika. Nema nepoznanica.
U udrugama potrošača savjetuju da se računi dobro pregledaju na licu mjesta. Uoče li da je cijena zaokružena naviše, kupci mogu vratiti proizvod. Uvođenje eura ne smije biti razlog za povećanje cijena proizvoda! U udrugama ipak očekuju probleme jer smatraju da su potrošači premalo informirani. Posebno će trebati izoštriti radare tijekom sezonskih sniženja, kad će biti iskazano više cijena. Na teren izlaze i odredi tajnih kupaca koji će obilaziti prodajna mjesta, ciljano kontrolirati cijene i prijavljivati nepoštene. Osmišljen je i etički kodeks sa sloganom "Svaki cent se broji, svaka kuna se računa". A velika većina građana Hrvatske dobro zna koliko im je svaka kuna važna.