Kolumna

Priroda se “sjetila” da je 2014. kaznila “samo” sjever BiH. Zato je sad potopila i njezin jug

Priroda se “sjetila” da je 2014. kaznila “samo” sjever BiH. Zato je sad potopila i njezin jug
09.11.2021.
u 07:00
Pogledaj originalni članak

Priroda kao da se sjetila da poplavama 2014. godine nije jednako kaznila sva područja u BiH pa je ovih dana osvetnički napala teritorij koji tada nije potopila. Kao da nisu dovoljne nevolje i problemi zbog pandemije, ratne psihoze, stalnih poskupljenja, života u siromaštvu... U svem tom jadu koji ju je snašao u proteklom razdoblju, priroda se BiH dodatno narugala. Borbi protiv pandemije COVID-19 tako što je u Rajlovcu kod Sarajeva potopila jedinu punionicu medicinskoga kisika. Baš sada kada je najpotrebniji. U strahu su bolnice, a osobito pacijenti kojima upravo o tom kisiku ovisi preživljavanje. Upravo ova katastrofa aktualizirala je afere s nabavom neuporabljivih, ali skupih respiratora u Sarajevu i davanjem pacijentima tehničkog umjesto medicinskoga kisika u Banjoj Luci.

Narugala se priroda i ratnom zveckanju oružjem u BiH. I zamislite, usred već odavno planirane velike zajedničke vježbe Republike Srpske i Srbije u spašavanju od poplava nebo je srpskom entitetu u BiH upravo izlijevanjem rijeka stvorilo - pakao. Umjesto vježbe na Drini koja je, zapravo, imala cilj pokazati vojnu snagu, trebali su krenuti u stvarnu pomoć srpskoj subraći u Istočnom Sarajevu, Palama, Trnovu, Sokocu.

I još jedna slika doimala se kao poruka prirode pohlepnom čovjeku. Odron je gotovo uništio temelje benzinske crpke u Vojkovićima, nedaleko od Sarajeva, kojoj je nabujala rijeka Željeznica zaprijetila urušavanjem. Unatoč opasnosti, crpka je radila. A baš to sve skuplje gorivo generator je brojnih poskupljenja koja svakodnevno umanjuju ionako nizak standard bh. građana.

Uz ove tri, vjerojatno su još tisuće sličica iz poplavljenih područja na koje možemo simbolično gledati i iz njih izvlačiti pouke. Ona najvažnija je da se čovjek konačno mora vratiti prirodi. Zemlju je okovao betonom i asfaltom te vodu zato nema što progutati. Pa i poplave su u značajnoj mjeri pogodile upravo područja gdje se nije smjelo, ali se gradilo. Uglavnom bespravno. Usto, korita rijeka sve više su zapuštena, ljudi ih koriste kao prirodna odlagališta otpada ili rijeke nastoje iskoristiti za brzo bogaćenje. Posljedice gledamo nakon svakih obilnijih kiša. Uostalom, i benzinska crpka u Vojkovićima bila je u opasnosti zato što su njezini vlasnici izgradili mini hidroelektranu koja je pridonijela poplavama. I pokazalo se kako se brzo zaboravilo kataklizmičnu 2014. godinu. Iz bahatog odnosa prema prirodi nije puno naučeno. Tada je u BiH milijun stanovnika istjeran iz svojih domova, 100.000 kuća uništeno je, aktiviralo se više od 7000 klizišta, presječene su mnoge cestovne veze, srušeni mostovi. Smrtno su stradale 22 osobe. Tisuće životinja uginule su pod vodom. Materijalna šteta bila je dvije milijarde eura, čak 15 posto tadašnjega BDP-a. Nakon poplava ugasila su se brojna poduzeća, a u mnogima prihodi su prepolovljeni. Veliki broj kuća nikada nije obnovljen, a tisuće obitelji trajno su se odselile. O preživljenim traumama i drugim nevidljivim posljedicama nikada nije urađeno ozbiljno istraživanje.

 

Tog svibnja 2014. stradao je sjever Bosne. Nakon nezapamćenih kiša iz korita su se tada izlile Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas... Poplave su pogodile Orašje, Brčko, Maglaj, Derventu, Tuzlu, Prijedor, Travnik, Bijeljinu, Zenicu, Vareš, Ključ, Banju Luku... Nekoliko godina poslije potopljena je središnja Bosna: Busovača, pa Bugojno, Jajce, Zenica. Proteklih dana ta serija poplava i razornih posljedica koje one sa sobom nose upotpunjena je u središnjem i južnijem dijelu BiH pa su se s ovom prirodnom nepogodom borili Sarajevo, Ilidža, Konjic, Jablanica, Mostar… Slike borbe s Miljackom, Željeznicom, Neretvom, Bunom neodoljivo podsjećaju na kataklizmu od koje se država ni nakon sedam godina nije oporavila. Njoj će se pridodati i ove štete. Koje se tek zbrajaju. Ali već se zna da su goleme, milijunske. Još katastrofalnije stanje te 2014. bilo je u Srbiji. Tamo su ljudske i materijalne žrtve bile veće nego u BiH. Hrvatsku su tada, također, zahvatile poplave, ali posljedice nisu bile kao u dvjema susjednim joj državama.

Kako nijedno zlo nije za zlo, dobra strana poplava jest solidarnost ljudi. U nevolji se nije gledalo tko je iz kojeg konstitutivnoga naroda. Susjedi su pomagali jedni drugima. Za trenutak je utihnuo i medijsko-politički rat. Koji posljednjih tjedana bukti i koji je narodima u BiH vratio kolektivno sjećanje na devedesete. Slično kao i danas, poplavama i klizištima te 2014. godine prethodile su političke krize, prijetnje, afere, međusobne optužbe. Nažalost, s prestankom kiša i padom vodostaja opet će nabujati bujice mržnje. Blato i smeće koje je ostalo iza političkih rijeka još dugo neće imati tko očistiti. Zelene, plave i crvene rijeke prepune smeća teku svojim maticama i prijete novim poplavama. Voda je u BiH već odavno došla do grla.•

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr