Vijest da će Slovenija idućeg tjedna početi uklanjati žilet-žicu s granice s Hrvatskom dugu gotovo 200 kilometara učinit će mnogim Slovencima i Hrvatima život ljepšim. Nestat će one ružne i opasne nakupine žice postavljene između njihovih kuća, njiva, dvorišta, nestat će i onaj ružni osjećaj da žive u svojevrsnom konclogoru. A Hrvati i Slovenci tako će se riješiti i necivilizacijske odvratne granične linije, koja se inače postavlja između najvećih neprijatelja, a ne naroda između kojih stotinama godina nije postojala baš nikakva granica. Privid konclogora između dviju država stvoren je 2015. i kasnije, zbog tadašnje velike migrantske krize. Mnoge su europske države tada u panici i strahu od milijuna izbjeglica koji su nekontrolirano prodirali iz Azije prema bogatoj Europi postavili stotine kilometara prepreka. Ta je žica pogoršala ionako prilično napete odnose između Hrvatske i Slovenije. No žica je ionako predstavljala samo vrh sante koja se prije 30 godina stvorila između dviju susjednih država. U tim je godinama posijano mnogo "zle krvi".
Hrvatska i Slovenija bile su u bratskim odnosima 1991., kada su se zajedno odvojile od Jugoslavije, bile su zajedno i kada je počeo desetodnevni rat u Sloveniji. No kada je otpočeo opći napad na Hrvatsku od velikosrba i pobunjenika, Slovenija se počela brzo udaljavati od Hrvatske. Mala i netom nezavisna država počela se brinuti isključivo o sebi. Osjetile su to odmah tisuće ljudi u Međimurju i Zagorju, koji su do tada bili zaposleni u Sloveniji. Preko noći Hrvati su dobili otkaze. Kada je Hrvatskoj bilo najteže i kada joj je bila okupirana trećina državnog teritorija, slovenski je parlament 1992. proglasio aneksiju cijelog Piranskog zaljeva. Ljubljanska banka prisvojila je kompletne devizne uštede stotina tisuća Hrvata koji su imali svoje devizne račune u toj, u vrijeme SFRJ vrlo cijenjenoj banci. Oružje koje je stizalo iz Slovenije, kao tada vrlo vrijedna ispomoć razoružanim Hrvatima, naplaćivano je nekoliko puta skuplje od stvarne cijene. Slovenska je vojska ostala i na Svetoj Geri, žumberačkom planinskom vrhu s kojega se onda, a i sada, nadzirao sav telekomunikacijski promet. Nuklearka u Krškom, koju su zajedno financirale Hrvatska i Slovenija, prestala je isporučivati struju Hrvatskoj. To sve, sigurno je, nisu bili prijateljski potezi i ostavili su traga u političkim odnosima. Trebalo je mnogo godina da bi se zakrpale te rane. A onda je došlo vrijeme da i Hrvatska uđe u EU i tu je opet Hrvatska doživjela najteži udarac od svog prvog susjeda koji je blokirao i pregovore i naš prijam u EU. Ta je blokada trajala godinama, što je Hrvatsku stajalo mnogo milijardi eura i razvoja.
No, kako bi to rekli u filmu "Jurski park", život uvijek nađe put. Koliko god da su odnosi dviju država i vlada bili loši ili izrazito loši, ta zla krv i mutež nisu nikad ostavili težeg traga na odnosu hrvatskih i slovenskih ljudi. Veze se nisu prekidale, a kako je vrijeme protjecalo, odnosi su se počeli sve više ispreplitati i prožimati i ti odlični međuljudski odnosi između dva naroda počeli su se ostvarivati i putem gospodarstva. Politički odnosi uplovili su prvo u mirnije pa zatim u gotovo potpuno mirne i skladne vode prije šest godina dolaskom Vlade Andreja Plenkovića, koji je zajednički jezik našao s nekolicinom slovenskih premijera, najviše s Janezom Janšom, ali gotovo trenutačno i s novim slovenskim premijerom Robertom Golobom. Prije formiranja nove slovenske vlade, na trenutak se ukazala opasnost da će odnosi opet zahladnjeti, jer se činilo da će se dogoditi povratak na staru politiku ucjena, vezujući ulazak Hrvatske u Schengen s morskim i kopnenim razgraničenjem. No ministrica Tanja Fajon prije nekoliko je dana u Zagrebu potvrdila savezništvo s Hrvatskom i nevezivanja spornih pitanja s mainstream interesima. Zašto je tomu tako? Jesu li i Hrvatska i Slovenija sazrele nakon 30-ak godina besplodnih i teških sporenja, podmetanja nogu i smiješnog, besciljnog kažnjavanja i jednih i drugih ribara ispisivanjem kazni koje nitko nikada neće platiti? Može biti, no vjerojatnije taj duh dobrosusjedstva i isprepletenosti interesa raste na drugoj vrsti kvasca. Ekonomiji. Podaci o robnoj razmjeni dviju zemalja već su fascinantni. U 2021. iznosila je 5,6 milijardi eura, a samo u prva četiri mjeseca ove godine već je na 2,5 milijarde eura. A Slovenija je lani postala najvažnije izvozno tržište Hrvatske. U Hrvatskoj ljetuje svaki drugi Slovenac, a čak 110 tisuća nekretnina u vlasništvu je Slovenaca. Energetska kriza te će veze još više betonirati, jer će Slovenija problem s plinom riješiti putem hrvatskih terminala i plinovoda, a vjerojatno će u drugi blok NEK krenuti opet u partnerstvu s Hrvatskom. Kada 1. siječnja RH uđe u Schengen, nestat će i granični prijelazi pa će granice biti vidljive samo na satovima zemljopisa. Mogao bi to biti, kako je to rečeno u jednom drugom filmu, "Casablanci", početak jednog divnog prijateljstva.