Napeti odnosi sa susjedima obilježili su 2018. godinu u BiH. Osobito s Hrvatskom. Kako je počela godina tako i završava. Optužbe se svakodnevno smjenjuju. Većina njih izranja iz neriješenoga hrvatskog pitanja u BiH. Stvoreno je negativno ozračje u kojemu se i najmanji problemi predimenzioniraju i prerastaju u međudržavni spor. Kada se tome pridoda svježa ratna prošlost, zbog koje Bošnjaci i Srbi koriste svoje pozicije za osvetu Hrvatskoj, onda je jasno zašto su susjedi u mirnodopskom ratu. Listopadski izbori su dodatno zaoštrili odnose među Bošnjacima i RH. Padale su teške riječi. Sramotne i uvredljive izjave iz Sarajeva upućivane su prema hrvatskom narodu i njihovu čelništvu. A sve u funkciji ušutkavanja Hrvatske, kako bi ono što nisu u ratu lakše završili u miru. Zato čudi nacionalna nedoraslost mnogih zastupnika u Hrvatskom saboru. Stranačkom raspravom o Deklaraciji više su odnemogli Hrvatima u BiH, nego što su pomogli njezinim usvajanjem.
Tisuću kilometara duga granica između dviju država idealna je za sporove. Najkrupniji prijepor je oko Pelješkog mosta. Iako njegova izgradnja predstavlja strateški interes i za BiH (zbog prometnog rasterećenja Neuma), Bošnjaci ga ruše pričom kako će on zatvoriti izlaz na otvoreno more. I drugi mostovi razdvajaju dva susjeda. Osobito onaj u Gradišci. Stalno se traže razlozi kako ga ne graditi. RH i BiH spore se i oko nekretnina. Dodatna tenzija podigla se oko bh. odmarališta na Jadranu koje Hrvatska daje u najam. I Agrokor je također uzdrmao svog susjeda. Prijepori nisu samo zbog nekretnina, mora, rijeka, planina, mostova, cesta, već i zraka. U Slavonskom Brodu bune se zbog zagađenog zraka koji dolazi s druge strane Save. Jednako kao što u BiH strahuju od zračenja zbog najave odlaganja nuklearnog otpada RH uz samu granicu.
Teške riječi padale su zbog ISIL-ovaca, mudžahedina, vehabija, pa čak i izbjeglica. Ovih dana optužuje se RH za zlostavljanje i protjerivanje migranata sa svog teritorija. Odnose među državama narušavaju i prebjezi, odnosno izbjegavanje izdržavanja kazni onih s dvojnim državljanstvom. Dug je još popis neriješenih sporova.
Ljepša strana odnosa BiH i Hrvatske su njihovi građani. Sportaši iz BiH, koji brane boje hrvatskih klubova i reprezentacija, pomogli su RH popeti se na krov svijeta. Izbornik iz RH postiže dobre rezultate sa zmajevima. Kulturni radnici zajednički realiziraju mnoge značajne projekte. Hrvatska je drugi najveći investitor u BiH i njezin glavni vanjskotrgovinski partner.
Konačno je vrijeme da se RH i BiH oslobode zarobljeništva prošlosti i okrenu se budućnosti. Zato treba umjesto uvredljive Rezolucije protiv RH, koju jučer traže probošnjačke stranke, izraditi “Deklaraciju povjerenja”. Ona mora biti temelj svih budućih projekata. Koji će se graditi na dobrobit obiju država. Tada će mostovi spajati, a ne razdvajati ljude i narode. Može li suradnja RH i BiH, za razliku od 2018., biti pozitivan događaj sljedeće godine ovisi jednako o balkanskom i europskom ponašanju. Koji se baš na toj tisuću kilometara dugoj granici sudaraju, ljube, mrze...