Brza magistralna cesta kroz najljući hercegovački kamenjar na krajnjem jugu zemlje, koja će spojiti Neum s unutrašnjošću, kolosalni stupovi mosta na budućoj dionici autoceste Počitelj - Zvirovići, novi mostovi preko rijeke Save kod Svilaja i Gradiške, ubrzani rad na novim tvornicama koje će oživiti prehrambenu industriju - godina koja je na izmaku donijela je veliki broj dobrih vijesti koje unose tračak toliko potrebnog optimizma u svakodnevno sivilo bosanskohercegovačke stvarnosti.
Piše: Dario Pušić
I uz najveću političku krizu u zemlji te vijesti o napuštanju, novinske stupce sve češće pune vijesti o tomu da se u Bosni i Hercegovini gradi - grade se ceste, ali i proizvodni pogoni, a sve zajedno dovelo je do toga da se 2021. godina s pravom može nazvati jednom od produktivnijih kada je riječ o infrastrukturi. Krenimo od juga - u proteklih nekoliko mjeseci ubrzani radovi izgradnje magistralne ceste koja će spojiti Neum i Stolac nagovijestili su kako je pri kraju povijesno važan projekt koji će Neum izvući iz prometne blokade te ga na odgovarajući način povezati s unutrašnjošću.
Povezivanje
Očekivani završetak radova na kompletnoj cesti je prva polovina 2022. godine, a načelnik Neuma Dragan Jurković naglasio je kako Neum s nestrpljenjem iščekuje završetak ove ceste koja će konačno ovu općinu spojiti s unutrašnjosti zemlje te omogućiti lakšu i bržu prometnu vezu s ostatkom zemlje, a osobito u vrijeme turističke sezone.
Direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić poručio je kako će izgradnjom ove ceste profitirati i Stolac i Neum, dodavši kako će prometnica donijeti niz prednosti za cijelo ovo područje.
- Mnogi su s nevjericom na početku govorili da se to obećava 40 godina, ali, evo, mi smo sve to završili - izjavio je Pravdić. A gradit će se i dalje s obzirom na to da je najavljeno kako će se nakon izgradnje ceste Neum - Stolac krenuti i u izgradnju obilaznice kod Stoca.
Kada je pak riječ o koridoru Vc, kapitalnom projektu koji će povezati jug i sjever države, ova je godina donijela niz iznimno važnih pomaka, a jedan od njih je i strateški važna dionica Počitelj - Zvirovići. Putnik namjernik koji putuje magistralnom prometnicom M-17 svakako će primijetiti kolosalne stupove budućeg mosta Počitelj, reprezentativnog objekta na dionici autoceste. Most je, kao što je poznato, dio poddionice Počitelj - Zvirovići, koja je podijeljena na dva LOT-a, a upravo je LOT 2 most Počitelj dužine 980 m. Počitelj je kontinuirani prednapeti armiranobetonski most sandučastog poprečnog presjeka, građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje, a stupovi su visoki 92, 97, 92, 91, 88 i 66 metara. Nešto sjevernije, prema Mostaru, godina na izmaku donijela je dovršetak radova na poddionici Buna - Počitelj koja će biti važan segment u konačnom povezivanju koridora s Mostarom. U regiji Bosne, pak, urađen je kapitalni dio autoceste - tehnički iznimno zahtjevna obilaznica oko Zenice puštena je u promet, čime je BiH dobila još 11 kilometara autoceste.
Gradili su se i mostovi, i to u suradnji s Republikom Hrvatskom, a pritom je najznačajniji događaj bilo otvaranje mosta preka rijeke Save kod Svilaja, koji se naslanja na koridor Vc i koji će donijeti nove perspektive razvoja na sjeveru BiH, otvarajući taj dio BiH Europskoj uniji, povezujući je na regionalno značajne prometne koridore te time stvarajući pretpostavke da domaći gospodarstvenici imaju na raspolaganju brzu i sigurnu prometnicu.
O važnosti događaja govori i činjenice da je most službeno otvorila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a otvaranju su nazočili i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković te predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. Nešto zapadnije, pak, Hrvatska i BiH povezale su se kod Gradiške novim, modernim mostom koji će biti još jedan dio mozaika povezivanja dviju zemalja, jedne članice Europske unije i druge koja ima aspiracije to postati u što skorijem razdoblju.
Zavarivanjem željezne konstrukcije na sredini mosta preko rijeke Save pored Gradiške ove jeseni obilježena je svečanost spajanja dviju obala novim infrastrukturnim projektom koji zajednički financiraju Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, a koji će donijeti niz prednosti objema državama, kako u prometnom tako i gospodarskom smislu. Dovršetak izgradnje mosta i njegovo puštanje u promet, a što se očekuje uskoro, bit će još jedan vrijedan korak u nastavku ekonomske suradnje dviju država na zadovoljstvo stanovnika s obiju strana granice.
Novi pogoni
U infrastrukturnom kontekstu iznimno je bitna i činjenica da je ova godina donijela nekoliko vrijednih koraka na intenziviranju izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, ali i oživljavanja proizvodnje u tvornicama kao što je Aluminij, koji je preuzeo izraelski MT Abraham Group. Istodobno, pokretanje testne proizvodnje u tvornici Lasta u Čapljini, intenziviranje izgradnje proizvodnog pogona u budućoj tvornici Marinade i Podravke u Kruševu kod Mostara, kao i najave o operacionalizaciji neumske uljare vijesti su koje donose optimizam kada je riječ o prehrambenoj proizvodnji u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Petar Ćorluka, vlasnik grudske Violete, kupio je čapljinsku Lastu te je donio odluku kojom želi iz temelja modernizirati pogone objekta koji će vrlo skoro ponovno proizvoditi prepoznatljive delicije. Nedavno je tvornica za proizvodnju keksa i vafla Lasta počela provoditi testnu proizvodnju najpoznatijih slastica, ali s poboljšanim recepturama i pakiranjima kako bi se zadovoljili najviši standardi kvalitete.
S druge strane, ove godine napravljen je i važan korak u izgradnji tvornice za preradu povrća u Kruševu pored Mostara koja će biti kruna projekta mostarske Marinade i hrvatske Podravke kroz koji se otkupljuju značajne količine rajčica i paprika s hercegovačkih kraških polja. U nekoliko dosadašnjih sezona rajčice i paprike, koje su uzgojile vrijedne ruke branitelja i svih onih koji su se odlučili baviti poljoprivredom u ovom izazovnom vremenu, posredstvom navedene suradnje pronalazile su put do štandova i polica u zemljama Europske unije, a izgradnjom tvornice poljoprivredna će proizvodnja dobiti dodatni input kojim će se intenzivirati i ubrzati procesi koji će voditi još većem broju zaposlenih.
U ovom trenutku nastavlja se s izgradnjom prehrambene tvornice s čak 60 posto većim produktivnim kapacitetom nego što je bilo planirano početkom 2020. godine.
Zbog toga se i sama investicija značajno povećala, pri čemu se početak proizvodnje u tvornici očekuje 2022. godine. A ova godina donijela je i oporavak ukupne industrijske proizvodnje u BiH, pa je tako na godišnjoj razini (u studenom ove u odnosu na isti mjesec prošle godine) proizvodnja kapitalnih proizvoda bila veća za 19,2 posto, intermedijarnih proizvoda za 10,2 posto, netrajnih proizvoda za 6,2 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,4 posto. Rastao je i izvoz, i to konstantno, pa je tako Bosna i Hercegovina u razdoblju od siječnja do listopada 2021. godine ostvarila izvoz od 11 milijardi 435 milijuna KM, što je za 33% više nego u istom razdoblju 2020. godine. Svi navedeni pokazatelji reflektiraju se i na tržište rada koje bilježi oporavak te stvaraju pretpostavku za nastavak dobrih ekonomskih priča i u idućoj godini. •