Danas si doživio 23.742 dana. Od toga si radio 21.678 dana. Odmarao si se tek za praznike, blagdane i nekad nedjeljom. Oni koji umjesto dana broje godine reći će: navršio si 65! Stekao si uvjete za penziju. U mladosti na tvrdom, a poslije na krhkom papiru stvorio si čvrstu platformu koju ne mogu potopiti ni digitalne bure ni oluje. Zato u mirovinu nećeš još godinama. Jer, još uvijek ima onih kojima je nezamjenjiv ritual pijenja jutarnje kave uz Večernjak. Trebaju te i oni koji će idućih desetljeća kopati po arhivi za svoje istraživačke radove. Tko će drugi tako opipljivo sačuvati našu svakodnevicu?!
Tvoja današnja djeca: portal, televizija i druge digitalne platforme i projekti pojačali su tvoju medijsku snagu. Više je nemoguće i procijeniti tvoju budućnost s obzirom na umjetnu inteligenciju. Ono što će uvijek ostati temelj tvoga imidža točna je i brza informacija, zanimljiva priča, ekskluzivni intervjui, vrhunski komentari... Idući ukorak s vremenom te si vrijednosti njegovao i čuvao svih ovih 65 godina. A kada si rođen, tehnologija je tek počela pomicati granice. Bila je 1959. godina kada su Sovjeti lansirali i spustili prvi svemirski brod bez ljudi na Mjesec, kada su Amerikanci lansirali satelit koji je poslao prve fotografije Zemlje iz svemira, kada je ugrađen prvi pacemaker, kada je konstruiran prvi mikročip, kada su dizajnirane prve najlonke, kada je rođena lutka Barbie, kada je snimljen "Ben Hur"... Te su godine Hrvatsku i BiH pogodile velike poplave, dogodili su se studentski neredi u Zagrebu i Skoplju, otvorio se dio dionice Jadranske magistrale, u Nišu je proizveden prvi tranzistor..., a prosječna plaća u bivšoj državi iznosila je 47 dolara. Građani su se o svemu tome informirali u prvim brojevima Večernjaka.
Čitati Večernjak bio je jedan od simbola hrvatstva u bivšoj Jugoslaviji. Osobito u Bosni i Hercegovini. A kako se u toj višeetničkoj državi zatiralo sve nacionalno, tamošnji su Hrvati, možda upravo i zbog toga, svoje novine voljeli više od drugih. Večernjak je to prepoznavao. Zagrebačka redakcija u proteklim je desetljećima bila naglašeno sklona praćenju i komentiranju događaja iz BiH, a kako se povećavalo zanimanje za to područje, tako je rastao i broj stranica. Danas je Večernji list BiH izrastao u samostalne novine koje u Mostaru imaju svoju redakciju i poduzeće. Večernjak je, bilježeći događaje, zapravo (p)ostao najveći kroničar povijesti duge šest i pol desetljeća i u susjednoj državi. Već od prvog broja Večernjeg lista, 1. srpnja 1959., prepoznavalo se da list ne želi biti samo zagrebački. Zato je i svoja početna dva izdanja u veljači 1970. proširio na četiri regionalna, među kojima je tada bilo i zajedničko izdanje za BiH i Dalmaciju.
Godinu poslije iz toga se zajedničkog izdanja izdvojilo ono za BiH (11. siječnja 1971.). Desetljeće poslije, 14. prosinca 1981., to jedinstveno bh. izdanje podijelilo se na hercegovačko i ono za Bosansku krajinu. Prosječna prodaja bila je 19.018 primjeraka. Bilo je to vrijeme kada je Večernjak već imao 16 izdanja (dva zagrebačka i 14 regionalnih). Početkom rata Večernjak se prodavao na malome području, ali je, unatoč tomu, davao velik prostor događajima iz BiH. Postupno povećavajući broj regionalnih stranica, vratio je svoje čitatelje, a dobivao i sve više novih. Veliki iskorak učinjen je 12. studenoga 2001. Od tada redakcija u BiH, koja je u početku bila u Širokom Brijegu, a potom u Mostaru, sa svojom dopisničkom mrežom proizvodi gotovo cijele novine. Iz baznog izdanja Večernjeg lista preuzima samo one sadržaje koji bi mogli zanimati i čitatelje u BiH, a te se novine mogu kupiti na brojnim prodajnim mjestima u svim dijelovima države. Od prošle godine, nakon više od 40 godina, ponovno izlaze dva izdanja. Ono za Hercegovinu tiska se u Splitu, a za Bosnu u Zagrebu. Danas je Večernjak, uz Dnevni avaz, najutjecajniji tiskovni medij u BiH, koji u višenacionalnoj državi prednjači u promoviranju svih univerzalnih novinarskih vrijednosti, osobito europskih. Snažan je zagovaratelj zaštite i ostvarivanja jednakopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Uz tiskano izdanje, tu je i internetska televizija te portal, kojem se iz dana u dan povećava broj čitatelja.
Večernji list pokretač je brojnih projekata u BiH. Organizirao je mnoge humanitarne akcije, animirajući brojne građane bez obzira na naciju. Bio je organizator velikog broja okruglih stolova, tribina, konferencija... Izdaje brojne priloge, publikacije, knjige, sveučilišne novine... Inicijator je i brojnih društvenih događaja. Medijski je pokrovitelj najvažnijih događaja u državi. Prepoznatljiv je i po Večernjakovu pečatu, jedinstvenom izboru osobe godine. I to ne samo u BiH nego i izvan njezinih granica. Taj europski Oscar, kako ga nazivaju, primili su brojni svjetski lideri, poput dvojice papa, američkih predsjednika, hollywoodskih zvijezda, sportaša... O kakvu je velikom projektu riječ, najzornije ilustrira činjenica da je o Pečatu državna televizija (BHRT) snimila dokumentarni film "Drugo lice jedne zemlje". Po mnogočemu Večernjakov rođendan 1. srpnja svečarski je dan i za Hrvate u BiH. Toga je dana Hrvatska postala članica EU obitelji, a sjedište Večernjaka u dvjema je europskim državama – Hrvatskoj i Austriji (Styria). S hrvatskim putovnicama i omiljenim novinama Hrvati u BiH 2024. proslavljaju 11 godina otkako su i oni postali europski građani i 65 godina vjernosti Večernjem listu. Usto što su Hrvati u BiH, čitajući Večernjak, svih desetljeća pokazivali nacionalnu pripadnost, sada se tim neslužbenim simbolom i hrvatskim putovnicama legitimiraju kao europski narod. Što su, uostalom, bili i prije 2013., i prije 1959., ali i stoljećima unatrag.