Ovaj travanj mogao bi biti težak za srpsku politiku. Na naplatu bi mogli doći brojni grijesi iz prošlosti. Na neki način to je nedavno najavio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši pomalo zagonetno sunarodnjacima kako su pred njima teški dani u kojima će biti ugroženi vitalni nacionalni interesi. Njegove riječi brzo su dobile potvrdu.
Odbor za politička pitanja i demokraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe prije tjedan je dana većinom glasova dao pozitivno mišljenje o prijmu Kosova u tu međunarodnu asocijaciju, što je velik diplomatski uspjeh Prištine i istodobno poraz "službenog Beograda" u međunarodnoj borbi za nepriznavanje kosovske neovisnosti. Za Srbe je taj prijedlog još bolniji jer je donesen na prijedlog glavne izvjestiteljice iz inače "bratske" Grčke – Dore Bakoyannis. Prijete da će ga, ako se potvrdi ulazak Kosova u Vijeće Europe, oni napustiti.
Reakcije na tu odluku nisu se ni stišale, a uslijedio je problem za Srbe s druge strane Drine. Objavljeno je da su komercijalne banke u BiH, suočene s američkim sankcijama, odlučile zatvoriti račune i uskratiti bankarske usluge osobama s crne liste SAD-a. Prvi je od njih predsjednik RS-a Milorad Dodik, ali i najbliži članovi njegove stranke i obitelji. Oni sada imaju problem s podizanjem plaća, vođenjem privatnih poslova, pa čak i raspolaganjem platnim karticama. I ne samo to. U međuvremenu je visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, što je posebno razljutilo Dodika i njegove suradnike koji od početka ne priznaju legitimitet njemačkog diplomata na čelu OHR-a. Reagirali su sazivanjem entitetskog parlamenta i otvorenom prijetnjom sukobom s Amerikancima i drugima koji podupiru Schmidta te blokadom državnih institucija BiH. Na njihovu uobičajeno oštru retoriku uslijedio je jednako tako žestok odgovor SAD-a.
"Prijete mi uhićenjem. Upravo sam dobio informaciju da će pucati u mene ako moje osiguranje pruži otpor", rekao je Dodik u ponoćnim satima na zasjedanju Narodne skupštine RS-a.
Više je nego očito da SAD želi Dodikov odlazak s vlasti, a navodno o tomu, uz pomoć svojih saveznika iz Kvinte, pregovara s predsjednikom Vučićem. U igri su veliki ulozi, od najave kosovske tužbe protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, pa i međunarodnoga kriminaliziranja srbijanskog državnog vrha, prije svih Vučića, zbog terorističkog napada prošle godine u Banjskoj, do zahtjeva za naknadu ratne štete iz devedesetih. Naime, u Općoj skupštini UN-a potkraj travnja najavljeno je usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, zbog čega se u Beogradu već upalio alarm. Jer će sigurno nakon usvajanja tog dokumenta uslijediti zahtjevi za naknadu ratne štete, ali i ukidanje Republike Srpske jer "političke tvorevine koje su zasnovane na genocidu ne mogu postojati".
Srpski gnjev protiv Zapada ovih dana dodatno je pojačan. Obilježava se četvrt stoljeća od NATO-ova bombardiranja Srbije, u kojemu su ubijene i ranjene tisuće vojnika i civila te nanesena materijalna šteta od oko 30 milijardi dolara. Zbog svega su Vučić i Dodik, uz blagoslov Porfirija, odlučili početkom svibnja organizirati veliki "vaskršnji sabor". Prema najavama, na njemu će se donijeti važne odluke "o opstanku srpskog naroda na njegovim ognjištima".
U ambijentu kada Srbiji i RS-u Zapad prijeti sankcijama i posljedicama, kao što su plaćanje ratne odštete BiH i Kosovu, kada njihovim liderima Vučiću i Dodiku prijete domaćim i međunarodnim sudovima, oni se ubrzano naoružavaju. A to nikada nije dobro završavalo. Ni za Balkan, a osobito ne za Srbe!