Treba priznati da je Europska unija, nažalost, propustila priliku kao cjelina odgovoriti na pandemiju koronavirusa. Na početku krize, kada je solidarnost bila najpotrebnija, europske zemlje reagirale su egoistično. Njemačka je zabranila izvoz zaštitne opreme iz zemlje, a slijedila je i slična odluka Francuske. Poslije su te odluke korigirane, ali gorak okus je ostao, osobito u Italiji, najteže pogođenoj pandemijom. Naknadno smo vidjeli neke deklarativne poteze, poput isprike šefice Europske komisije Ursule von der Leyen Talijanima, kao i neke konkretne korake, poput odluke Njemačke o preuzimanju liječenja pacijenata iz Italije i Francuske.
Zbog toga je dogovor o stvaranju Europskog fonda obnove, koji bi trebao osigurati obnovu europskog gospodarstva nakon pandemije, svojevrsni popravni ispit za EU. Ali ni tu stvari nisu krenule u dobrom smjeru. Europa se, kao i u prošloj velikoj krizi, podijelila na jug i na sjever, jer bogate sjeverne članice nisu htjele prihvatiti uspostavu posebnog fonda i zajedničko zaduživanje država članica, smatrajući da bi to vodilo u redistribuciju njihova bogatstva, na što bogate sjeverne države nikad neće pristati. Stoga je dogovor o stvaranju Europskog fonda obnove ipak korak naprijed, premda je još puno toga nejasno. Europska komisija trebala bi u sljedeća dva tjedna predložiti detalje dogovora, a spominju se ogromni iznosi od najmanje 1000 milijardi eura. Kada se tome pridodaju iznosi što su ih pojedinačne članice već predvidjele za obnovu posebnim interventnim zakonima i svojim proračunima, brojke se penju na više od 4000 milijardi eura. Riječ je o ogromnim iznosima, nepojmljivim običnim ljudima, posebno onima koji su ostali bez posla i plaća, no od tih silnih milijardi važnija je činjenica da Unija mora spasiti posrnule države od bankrota i da iza njih mora stajati europski proračun jer o tome doslovce ovisi opstanak ili pad Unije. Pred europskim čelnicima su teški pregovori, jer valja osigurati pravu ravnotežu među nepovratnim sredstvima, što traže južne, odnosno kohezijske članice, među kojima je i Hrvatska, i kredita, na kojima ustraju sjeverne članice, inzistirajući na štednji i financijskoj disciplini. U protivnom, Europskoj uniji prijeti urušavanje. *
Kolumna