Pravoslavni svijet ove godine slavi Uskrs čak 35 dana kasnije od ostalog dijela kršćana, tj. katolika i protestanata diljem svijeta. Naime, zbog različitih načina računanja termina Uskrsa događaju se povremeno tako velike vremenske razlike, pa će pravoslavci ove godine Uskrs proslaviti ove nedjelje, a sljedeće godine Uskrs pada svim kršćanima istoga dana!
„Uskrs se po odluci Prvog 325. godine proslavlja na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice“, objašnjava ovogodišnju razliku u Uskrsima Jasmin Milić, teolog i biskup Protestantske i reformirane kršćanske crkve, dodajući kako rimokatolici i protestanti (zapadno računanje Uskrsa odnosno zapadna pashalija), Uskrs proslavljaju u nedjelju koja pada nakon 14-og dana mladog mjeseca, pa se tako zapadnom računanju Uskrs proslavlja između 22. ožujka i 25. travnja.
„Kod pravoslavnog računanja datuma Uskrsa (istočno računanje Uskrsa, odnosno istočna pashalija), Uskrs pada između 4. travnja i 8. svibnja i moraju biti ispunjena četiri pravila: Uskrs se slavi iza proljetne ravnodnevice, ne može slaviti prije ili za vrijeme proslave židovske pashe (koja je bila prošli vikend – op.a), slavi se iza prvog proljetnog punog mjeseca te se uvijek slavi u nedjelju“, kaže biskup Milić, navodeći kako prava komplikacija nastaje zapravo kod računanja prvog proljetnog punog mjeseca.
„Spomenute 325. godine grupa astronoma iz Aleksandrije izračunala je teoretske datume punog mjeseca. Ti su datumi posloženi u tablice po kojima Pravoslavna crkva i danas računa datum Uskrsa. Upravo se ovakvo drevno računanje datuma Uskrsa koje je Pravoslavna crkva sačuvala i danas, ne oslanja isključivo na astronomska promatranja već na ranije utvrđene tablice. Ovakvom metodom računanja, 19 je mogućih datuma za Uskrs.
Zapadni kršćani tvrde da je takva metoda zastarjela, i astronomski često netočna. Nakon promjene kalendara pod papom Grgurom VIII, pristupilo se i preciznijem određivanju prvog proljetnog punog mjeseca. Po tome izračunu 35 je mogućih datuma za Uskrs“, kaže on i dodaje kako je vrlo važan faktor u razlici između zapadnog i istočnog računanja Uskrsa židovski blagdan pashe, koji je određen židovskim kalendarom koji je lunarni (kretanje mjeseca) za razliku od julijanskog i gregorijanskog koji su solarni (kretanje zemlje oko sunca).
„Naravno da je promjena kalendara s julijanskog na gregorijanski također odigrala ulogu u razlici, no to nije najbitniji i jedini faktor kod zapadnog i istočnog računanja datuma Uskrsa. Da je to jedini razlog onda bi kao i u slučaju Božića razlika uvijek bila 13 dana odnosno 2 tjedna između jednog i drugog datuma Uskrsa“, objašnjava biskup Milić, dodajući da su u želji da se dođe do zajedničkog slavljenja najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, zapadni kršćani i pravoslavni su potpisali 1997. zajedničku izjavu, koja nažalost nikada nije zaživjela.
Inicijativu o zajedničkom slavljenju Uskrsa obnovio je papa Franjo 2015., kada je za vrijeme promišljanja u u rimskoj bazilici sv. Ivana Lateranskog, odgovarajući na pitanje o ekumenizmu te odnosu s pravoslavcima u Moskvi i u Istanbulu, kazao kako je Katolička crkva spremna odustati od svog računanja datuma za određivanje Uskrsa te da je Katolička crkva spremna odrediti datum Uskrsa kako bi svi kršćani (katolici, pravoslavci i protestanti) mogli slaviti istoga dana.
Papa Franjo otkrio je tada da je predložio istanbulskom patrijarhu Bartolomeju I. te moskovskom patrijarhu Kirilu da zajednički dogovore datum Uskrsa. Istaknuo je kako je Katolička crkva od vremena Pavla VI. bila voljna za dogovor o datumu kako bi se Uskrs slavio istovremeno u Rimu, Moskvi i Istanbulu. Franjo se i našalio kazavši da, kada se susretnu katolik i pravoslavac, govore da je jednome Isus uskrsnuo jedne nedjelje, a kako će drugome uskrsnuti za tjedan dana. Koptski Boutros Fahim Awad Hanna bio je jedini koji je tada konkretno reagirao na Franjin prijedlog naglasivši da vjernici žele da se istoga dana slavi Uskrs.
Franjo je svoju inicijativu ponovio i u studenom 2022. na susretu s patrijarhom Asirske Crkve Istoka Njegovoj Svetosti Mar Awi III. navodeći kako Katolička crkva može prilagoditi računanje datuma Uskrsa ostalim kršćanskim crkvama i zajednicama, ali kad je riječ o Božiću pravoslavne crkve trebale bi mijenjati svoj kalendar. Naime, 25. prosinca kao dan Isusova rođenja utvrđen je u III. stoljeću, dakle prije crkvenog raskola 1054. godine, te su ga istočna i zapadna crkva slavile istoga dana sve do promjene kalendara. Papa Grgur XIII. 1582. godine uveo je novi kalendar, a dotad je i na istoku i na zapadu upotrebljavan julijanski. Gregorijanski kalendar uveden je kako bi se uskladio s realnim kretanjem Zemlje. Julijanski kalendar bio je oko 11 dana u zaostatku za stvarnim vremenom. Pravoslavna crkva nastavila je računati vrijeme po julijanskom kalendaru pa sada slavi Božić 13 dana nakon zapadnog Božića.
S pravoslavne strane inicijativu je podržao carigradski predstavnik u Svjetskom vijeću Crkava, pravoslavni nadbiskup Job (Getcha) iz Telmessosa, založivši se da bi već za Uskrs 2025. svi kršćani trebali zajedno slaviti Uskrs istog dana. Naime, 2025. bit će 1700. obljetnica Prvog ekumenskog koncila u Niceji, što se spomenutom pravoslavnom nadbiskupu rođenom u Kanadi čini pravom prilikom da se utvrdi zajednički datum Uskrsa. Posebice jer 2025. godine Uskrs pada na isti datum i u zapadnom i u istočnom kalendaru.