U stara vremena prestajali su sukobi, prekidani ratovi u vrijeme održavanja Olimpijskih igara, a u novim vremenima olimpijska natjecanja koriste se kao sredstvo zaoštravanja sukoba. Završile su i Olimpijske igre 2016., a one političke tek se zahuktavaju. Prave se razne računice, a statističari su izračunali da je Hrvatska osvojila najviše medalja po glavi stanovnika u EU, a uz Jamajku i u svijetu. Osvojila je i nešto i hrvatska dijaspora, odnosno 11. izborna jedinica. Pokazalo se da su Hrvati posebno uspješni u sportovima u kojima neki suci koji privilegiraju neke nacije ne mogu puno utjecati na rezultat i jako im smeta ako je Hrvatska prvak svijeta ili olimpijski pobjednik. A Hrvatima najviše smeta to što u puno lakšim odmjeravanjima snaga s ostalim nacijama nisu dobri toliko koliko hrvatski sportaši. No, sport puno toga odražava, samo što odraz “malo” kasni, ali sve će leći na svoje. Ne bude li previše ležanja i izležavanja. Paavo Nurmi kazao je: “Sportaš najviše klase treba proći tri stepenice prije nego što se uspne na vrh: prvo rad, drugo rad i treće rad!” Što vrijedi i u mnogo čemu drugome. Hrvatski gospodari olimpijskih prstenova pokazuju što sve mali hrvatski čovjek može u velikom svijetu. Veliki je to nauk i poticaj za Hrvate u BiH.
U svakoj šali više je od pola istine pa tako i kad su Olimpijske i političke igre u pitanju. Lopte na nekim utakmicama nisu bile dovoljno okrugle, malo su nanosile na “loptu” za ragbi, pa su istočni susjedi “tješili” Hrvate svojim fazonima, na što je hrvatski humoristički imperij uzvratio forom:
- Srbija Hrvatskoj uputila je prosvjednu notu u kojoj stoji da je nedopustivo to da Hrvatice Sandra Perković i Sara Kolak iz Iloka mogu gađati Beograd!
No, Ljetne olimpijske igre su iza nas, prije tjedan dana proslavljen je blagdan Velike Gospe, a taj nadnevak smatra se i krajem pravog ljeta. Ali vremena su se promijenila, meteorolozi su u šoku jer klima je sve ćudljivija pa često omanu u svojim prognozama. Kao i politički analitičari i oni koji prognoziraju sportske rezultate. Europi prijeti politička ciklona s jugoistoka, političku atmosferu zamućuju kumulusi s istoka, postoji opravdan strah od strašnih stratusa, a politički vjetrovi s Urala i Bospora prava su mora, pušu jačinom od sve više i više bofora.
BiH se nalazi na geopolitičkoj vjetrometini pa je politički vjetrovi njišu, povijaju, savijaju, pokušavaju iščupati iz korijena. Na košavu s istoka oni s Koševa uzvraćaju laganim povjetarcima, podržani maestralom s hrvatske strane Jadrana i lahorom iz smjera zapada. BiH je rastavljena na dva entiteta, a sastaviti je mogu samo tri, četiri ili pet federalnih jedinica. To znaju i vrapci na bh. granama i krovovima dviju škola pod jednim krovom. No, neki se prave da ne znaju i dižu graju na raju, galameći neizdrživo ako netko predloži rješenje održivo. Unatoč nepovoljnim vjetrovima, bh. brod uputio se na plovidbu u smjeru europske luke spasa. Bilo je pokušaja da se s pramca izbaci treći, a bez trećeg na pramcu bh. brod može skrenuti i krenuti u suprotnom smjeru. Kad je plovidba u pitanju, Hrvati su tu tate-mate, što su pokazali jedri hrvatski jedriličari na Olimpijskim igrama.
BiH u utrci za Europu mora ići znatno većom brzinom, kako je ne bi sustigli oni koji bi joj rado uvalili neki novi nedopušteni politički doping i tako suspendirali. BiH treba ići brzinom Usaina Bolta kako bi uskočila u EU-bus. Pitali su Usaina Bolta što radi kad zakasni na autobus, a najbrži čovjek na svijetu odgovori:
- Sačekam ga na sljedećoj autobusnoj postaji!
Država triju konstitutivnih naroda u Europu treba ići etapu po etapu i ne čuditi se kao Mujo kad je gledao hokejašku utakmicu i upitao:
- Koliko ima tih trećina?
Valja htjeti, željeti i vjerovati u svoje mogućnosti. Kad se istočni Nijemac veselio pobjedi u disciplini skoka s motkom, konkurenti su za zafrkavali:
- Što ti vrijedi taj skok kad je Berlinski zid visok osam metara!
Da nije bilo takvih kao što je on, Berlinski zid nikada ne bi bio srušen.•