Makar i uvjetno, "zeleno svjetlo" za otpočinjanje pregovora o pridruživanju Bosne i Hercegovine EU snažan je vjetar u leđa daljnjim reformama u zemlji. Svaka od zemalja kandidatkinja ima posebnu priču i razloge zbog kojih želi što prije biti u EU. BiH možda ima i najdulji popis jakih razloga za ulazak u EU.
Uza sve svoje slabosti, EU ostaje najsigurniji i najpoželjniji okvir za budućnost europskoga kontinenta. Promjena globalnih odnosa i stalna previranja u svijetu doveli su manje zemlje u poziciju da više nego ikada ovise o jačim i većim partnerima i saveznicima. U tom globalnom pregrupiranju jasno je da je prirodan i logičan izbor BiH upravo EU. Mnogo je razloga zbog kojih bi BiH trebala ubrzati ispunjavanje uvjeta za priključenje EU, ali ne treba podcijeniti ni sve argumente koje EU ima u kompletiranju procesa proširenja.
Sada je očito dobar trenutak za iskorak u približavanju EU, što potvrđuje podatak da su zemlje poput Gruzije i Moldavije, pa i same Ukrajine, dobile pozitivne odgovore iz Bruxellesa. Do prije nekoliko godina nitko te zemlje nije ni spominjao kao ozbiljne kandidate, a sada su one, praktički, pred vratima Unije. Zapadnobalkanske zemlje, pa i BiH, tu priliku trebaju iskoristiti i učiniti sve sa svoje strane da se priključe ovom europskom vlaku.
Za BiH je vrlo važno što u postizanju tog cilja ima snažnu potporu Amerike. No, možda je još i važnije lobiranje europskih prijatelja, prvenstveno Hrvatske. Nije tajna da su upravo premijer Andrej Plenković i hrvatska diplomacija najzaslužniji što je BiH dobila pozitivne vijesti iz Bruxellesa. Pa i sama formulacija da Europska komisija "preporučuje" uvjetno otvaranje pregovora s BiH rezultat je hrvatskoga lobiranja. Prvotno je u izvješću taj glagol bio u budućem vremenu, što nije samo jezična razlika, jer nije svejedno "preporučuje" li ili "će preporučiti" otpočinjanje pregovora.
Početak pregovora uvjetovan je napretkom u nekoliko oblasti, od vladavine prava do izborne reforme. To je ono što od BiH u sljedećih nekoliko mjeseci očekuje i EU kako bi pregovori o pridruživanju uistinu počeli. U izvješću Komisije prepoznati su rezultati u prvoj godini mandata nove vlasti. Usvojeni su neki od zakona koji su godinama bili predmet prijepora. Nitko nema iluzije da će BiH u kratkom vremenu, do ožujka iduće godine, provesti sve potrebne reforme, ali napredak u provedbi 14 još ranije definiranih prioriteta jasan je imperativ.
Određena istraživanja pokazuju rast euroskepticizma u BiH, a to je, donekle, i logično imajući u vidu probleme unutar samoga EU-a, ali i činjenicu da proces pridruživanja traje dugo. Mnogo je, međutim, razloga za BiH u EU. Osim što ulazak u EU znači primjenu standarda i cjelokupne pravne stečevine EU, to je, ujedno, i jamstvo ekonomskog napretka. Jedinstveno tržište, pristup fondovima i drugi praktični privilegiji olakšali bi i stabilizaciju unutarnjih političkih odnosa u BiH. U okviru jedne velike obitelji političke razlike i nepovjerenje unutar BiH izgubit će na snazi. Unutarnji strah od sukoba i podjela neće više biti aktualni.
Svjesni su toga i američki i europski saveznici koji vide da se svaki sukob u svijetu negativno reflektira i na BiH. SAD i EU će, samo prihvaćajući BiH u svoje okrilje, spriječiti rast ruskog i drugih utjecaja izvan europskog kulturno-civilizacijskog kruga. Nestabilna BiH destabilizira i Europu te je to jasno i najvećim protivnicima proširenja unutar EU-a. Interes za što brže pridruživanje Bosne i Hercegovine EU je, dakle, obostran. Zato, ako je u slučaju nekih drugih zemalja mogao zažmiriti na oba, EU, kada je u pitanju BiH, može i treba zatvoriti barem jedno oko. •