Hitni pacijenti s juga Hrvatske, oni sa srčanim infarktom i moždanim udarom te pacijenti s politraumama i teško bolesna djeca, ubuduće će se medicinski zbrinjavati u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, što je u petak formalizirano potpisivanjem sporazuma o suradnji. Time su pacijenti iz doline Neretve, Metkovića, Opuzena, Vrgorca, Ploča dovedeni u ravnopravan položaj s građanima iz ostatka RH kojima su bolnice, uglavnom, udaljene oko sat vremena.
Kupnjom reanimobila hitni pacijenti iz Istre brže bi, pak, trebali do bolnice u slovenskoj Izoli udaljenoj tek 15-ak minuta od Umaga i Buja. Do Pule ili Rijeke to vrijeme nekoliko je puta dulje. Međutim, Slovenija, odnosno bolnica u Izoli, pacijentima koji dolaze iz njoj susjedne Hrvatske ponudila je bolničke usluge samo radnim danom, i to od 7 do 14 sati. Za razliku od slovenske, bolnica u Mostaru objeručke je prihvatila prijam najugroženijih pacijenata iz RH - i to 24 sata, sedam dana u tjednu, 365 u godini. Bez iznimke. Ne treba ni naglašavati koliko je, kada je ljudski život ugrožen, svaka sekunda od presudne važnosti. Osobito dolazak u bolnicu unutar “zlatnog sata”. Upravo u tom razdoblju, zahvaljujući potpisanom protokolu prekograničnog prijevoza, hitni slučajevi iz doline Neretve mogu stići do Mostara. Uz domaće, tamo će ih dočekati doktor Josip Paladino i brojni drugi liječnici iz RH.
Dogovor ministra zdravstva RH Milana Kujundžića s ravnateljem SKB-a Mostar Antom Kvesićem i ministrom zdravstva FBiH dr. Vjekoslavom Mandićem samo je formaliziranje onoga što u stvarnosti već funkcionira. Brojni pacijenti iz RH već koriste usluge u toj zdravstvenoj ustanovi. Jednako kao što ih i mnogi iz BiH dobivaju u bolnicama u RH.
Uz SKB Mostar, Hrvati u BiH liječe se još u svojim bolnicama u Livnu, Novoj Biloj i Orašju. Složenije slučajeve bolnice iz Livna i Nove Bile šalju u SKB Mostar, a bolnica iz Orašja u Osijek, Županju... Odnosno, sve one u Split ili Zagreb ako se radi o pacijentima koji tamo ne mogu dobiti odgovarajuću skrb.
U Mostaru se već sada može gotovo sve liječiti. Bolnica na raspolaganju ima 12 operacijskih suvremeno opremljenih dvorana gdje se izvodi i više od 170 kirurških zahvata po novoj metodi. Godišnje obave oko 250 operacija na otvorenom srcu. Izvode ih uglavnom domaći kadrovi školovani u Berlinu i RH. Imaju više od 350 specijalista. Obavljaju sve zahvate, osim transplantacija. No, u SKB-u Mostar i organi će se uskoro presađivati. Cjelokupna dijagnostika na razini je razvijenih centara. Bolnica zapošljava više od 2000 djelatnika i većina su medicinari. Opremljene sobe imaju više od 700 kreveta.
U mnogočemu to je moderna zdravstvena ustanova koja je to postala ponajprije zbog financijske pomoći RH. I zbog toga prirodno je i da državljani RH mogu koristiti njezine usluge. Ne zaboravimo ni Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru koji svake godine iznjedri vrsne medicinske stručnjake.
Dakako, kao i sve druge medicinske ustanove, i bolnica u Mostaru suočena je s velikim financijskim problemima. Ona nije uopće na državnom (bh.) proračunu. “Na životu” je održava Hrvatska. I financijski i kadrovski. Veliki broj liječnika iz RH dođe pomoći barem jednom mjesečno. Unatoč svim problemima, kvaliteta medicinskih usluga nije se urušila. Ministar Kujundžić čak tvrdi da pacijenti u Mostaru imaju prvorazredne usluge, a na ljudskim resursima može im zavidjeti bilo koja bolnica u Hrvatskoj.
Dakako, kao i u svim drugim ustanovama, ima propusta, liječničkih pogrešaka, bolničkih bakterija... Ali SKB je više od - bolnice. On je, uz Sveučilište, Crkvu i još neke institucije, stup o(p)stanka u Hrvata u BiH. Sinergija koju su Kujundžić i Kvesić dogovorili samo ga ojačava. Stoga je bitno da pacijenti iz RH dolaze u Mostar, i ne samo oni s hitnom pomoći. Jednako kao što je važno da se više od 2000 studenata iz RH školuje na Sveučilištu u Mostaru.
Studenti, pacijenti, liječnici, profesori, pa i radnici, ruše stereotip kako Hrvati iz BiH samo odlaze u matičnu domovinu. Posljednjih godina svjedočimo i obrnutim procesima. U tom smislu treba strateški osmisliti prekograničnu suradnju koja će stimulirati ostanak Hrvata i zaustaviti odljev u treće zemlje. I zdravih i bolesnih.•