U Franjevačkom muzeju i galeriji na Širokom Brijegu predstavljena je još jedna knjiga o velikom djelu fra Didaka Buntića. Knjiga „Moguće? Danas“ fra Marinka Šakote objavljena je u godini kada se obilježava 100. godišnjica fra Didakove smrti.
Na početku predstavljanja ove knjige prezentiran je animirani film „Nada“ o fra Didaku, potom je ženska vokalna skupina „Didak“ iz Gradnića, fra Didakove matične župe, izmolila Očenaš na aramejskom jeziku.
Voditeljica programa Mirela Lovrić pročitala je riječi dr. fra Rufina Šilića, govoreći o fra Didaku 1972. u Širokom Brijegu: „Povijest će nas osuditi, a naši mlađi će nas prezirati ako pred njihovim očima ne oživimo lik i ne učinimo svježom uspomenu na tog velikana i dobročinitelja, ne samo nas braće nego i našeg puka. Odveć je velik da bismo ga zaboravili.“
Širokobriješki gvardijan fra Ivan Marić nadahnuto je govorio o tome kako se Široki Brijeg odužio fra Didaku. Naglasio je da se predstavljanje knjige fra Marinka Šakote nalazi u prostoru gdje je postavljenja izložba u povodu obljetnica rođenja i smrti fra Didaka istaknuvši:
- Fra Didak je mnogo više od toga nego što možemo zamisliti!
Dodao je to da je fra Didak sve što je stvorio davao drugima, da ohrabruje u tome da je puno toga moguće i danas, naglasivši kako valja stvoriti uvjete da se naš narod počne vraćati u svoju Hercegovinu. Istaknuo je i to da se i sam nadahnjivao fra Didakovim likom i djelom.
Gojko Jelić, predsjednik širokobriješkog ogranka Matice hrvatske, naglasio je da se fra Didak nalazi na popisu Matice hrvatske za 1898. godinu te da ova kulturna institucija njeguje uspomenu na fra Didakovo djelo.
- Jedan broj našeg časopisa „Vitko“ imao je temu: „Imamo li fra Didaka naših dana?“ Matica je nakladnikom romana Sanijele Matković „Tajna dvanaestog oraha“, koji je inspiriran fra Didakom. Čast nam je bilo predstaviti romane Mire Gavrana („Nekoliko ptica i jedno nebo“) i fra Ante Marića („Plaču li jeleni“), koji govore o istoj temi. Matica je producirala i kratki film koji obrađuje jedan dio romana „Plaču li jeleni“.
Fra Marinko Šakota naglasio je da je ono što je fra Didak ostvario vrijedno za sva vremena, a da ga karakteriziraju riječi: „Moguće je!“ Istaknuo je to kako se fra Didak Buntić 1905. godine, unatoč bijedi puka, usudio graditi velebnu crkvu na Širokom Brijegu. Uvjerio je Hercegovinu u važnost školovanja i uvjeravao mlade: „Ti možeš biti učitelj!“. Podsjetio je na Festival kulture 1914. u Širokom.
- Fra Didak potreban nam je danas, naglasio je fra Marinko, dodavši kako valja buditi svijest i savjest mladih, da znaju što je dobro, a što nije te istaknuo:
- Mi smo još uvijek zdravo društvo i trebamo ostati zdravog duha, a fra Didak nam je uzor!
Pjevačka skupina „Didak“ otpjevala je himnu o fra Didaku.