Predstavljanjem vrijedne knjige “Kakvi su Hrvati - ogledi o hrvatskom identitetu, imidžu i neiskorištenim potencijalima” autora prof. dr. sc. Bože Skoke, jednog od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka, započela je ovogodišnja kulturno-duhovna manifestacija “Božićni susret s Maticom u Brotnju” koja će trajati do 6. siječnja.
Eseji i kolumne
Nova Skokina knjiga predstavlja zbirku eseja i kolumni objavljenih u Večernjem listu i drugim tiskovinama, a u njoj autor govori o hrvatskom identitetu, o položaju i ulozi Hrvatske uoči i nakon ulaska u Europsku uniju, o tom kako Europa doživljavala Hrvate, imaju li Hrvati kompleks male zemlje i malog naroda, o Hrvatima u BiH, značenju Međugorja i brojnim drugim temama.
Govoreći o knjizi “Kakvi su Hrvati”, prof. dr. sc. Skoko je kazao:
- Pa, nekako, ulazak Hrvatske u EU natjerao nas je da se zapitamo: što smo mi, tko smo, kamo idemo, što to donosimo u zajednicu europskih država i naroda te da počnemo preispitivati sebe. Naime, stari smo europski narod i pravo je vrijeme da se redefiniramo. Jer u doba globalizacije svi ti procesi tjeraju nas da se na neki način stalno preispitujemo, prilagođavamo i radimo na očuvanju vlastitih vrijednosti.
Govoreći o tome kakvi su Hrvati kao narod, Skoko je istaknuo:
- Hrvati nisu ni po čemu drugačiji narod od bilo kojeg europskog, ali ipak, zahvaljujući svom identitetu, imaju svoje posebnosti. Prije svega, nalaze se na razmeđu srednje Europe i Sredozemlja, katoličkog zapada i pravoslavnog istoka. Naravno da su sve te silnice, svi ti vladari i kulture ostavili traga. Zbog toga je hrvatski identitet toliko kompleksan. Recimo, goleme su razlike između Međimuraca i Dalmatinaca, između Istrana i Bosanaca, između Hercegovaca i Slavonaca, ali opet ima nešto što nas drži sve zajedno, da sedam stoljeća čuvamo svoj identitet, da se sva ta stoljeća držimo zajedno, čuvamo našu državnost i našu državu. Prema tome, jesmo posebni.
Nekako smo više individualci, teško nam ide zajedništvo. S druge strane, kreativan smo narod. To se vidi po dosezima u kulturnoj baštini i kreativnim industrijama, a isto tako i kad treba ići tražiti rupe u zakonu, znamo biti itekako kreativni. Ljubomorni smo, volimo da je svima jednako, da nitko ne strši, da ne bude pametniji i uspješniji, znamo ljude vući prema dolje da se svi vrate u tu prosječnost.
Uspoređujući Hrvate s drugim europskim narodima, autor knjige rekao je:
- Ako usporedimo hrvatski narod s nekim drugim europskim narodima, onda ćemo, prema različitim statistikama, vidjeti kako smo mnogo tolerantniji i otvoreniji nego drugi europski narodi koji se busaju u prsa s time.
Primjerice, hrvatski narod je prvi u Europi priznao islam kao službenu religiju prije stotinu godina. Dan-danas jedna razvijena Švicarska ne dopušta muslimanima graditi minaret. A onda se nas uči da treba nešto Hrvatsku i Hrvate europeizirati. Nisam baš siguran tko bi koga trebao europeizirati.
Govoreći o Hrvatima u BiH i njihovu identitetu, prof. dr. sc. Skoko je naglasio:
- U ovoj knjizi je nekoliko eseja posvećeno Hrvatima u BiH i njihovim posebnostima zato što Hrvati u BiH imaju jednu dodatnu posebnost s obzirom na to da dijele hrvatski identitet koji se na neki način zrcali identitetu RH. Oni imaju jedan drugi identitet koji ih opet veže s druga dva naroda koji žive u BiH.
Dodatni most
To je jedno bogatstvo. I zapravo su Hrvati u BiH taj jedan dodatni most. Kako je Hrvatska zemlja na raskrižju, odnosno spojnica različitih kultura i civilizacija, onda su Hrvati u BiH dodatni most. Naravno da ta njihova povijesna uloga i život na razmeđu nose određeni teret, ali i bogatstvo, rekao je prof. dr. sc. Skoko i dodao kako identiteti nisu statični, oni se mijenjaju, nadograđuju i prilagođavaju te je posebno istaknuo kako nam nitko ne može nametnuti identitet, sami ga stvaramo.
Govoreći o tome kako se u njegovoj knjizi “Kakvi su Hrvati” spominje i fenomen Međugorja, Skoko je rekao:
- Međugorje je veliki hrvatski brend, da kažem, brend hrvatskog naroda i Hrvatske te svjetski brend. Ja sam u svom eseju pisao kako je Međugorje stasalo kao brend, što on donosi BiH, što Hrvatskoj.
Pronašao sam zanimljivost iz 1991. godine kada je bilo najteže, pojavila se jedna skupina utjecajnih biznismena i američkih kongresnika koji su bili veliki prijatelji Međugorja i dolazili tu.
Oni su, zapravo, natjerali službenu američku vlast da itekako stane u obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine upravo zbog Međugorja. •