U organizaciji Muzeja i Franjevačke galerije u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu od 25. rujna do 20. listopada 2015. godine bit će predstavljena javnosti zanimljiva izložba pod nazivom “Hercegovački franjevci slikari”.
Bez uvjeta
Valja imati u vidu da u zapadnoj Hercegovini i Duvnu nije bilo ni jedne prave crkve gotovo tri stoljeća (1563. - 1848.), što je, uz ostale nedaće, onemogućilo bilo kakvo umjetničko stvaranje, pa i nabavu umjetnina, osim umjetnički oblikovanih bogoštovnih predmeta. Gradnjom crkve i samostana na Širokom Brijegu u XIX. st. stvoreni su osnovni uvjeti za nabavu i prihvat umjetničkih slika i kipova. Prve umjetnine počele su pristizati najkasnije 1848. godine. Jedan od prvih franjevaca slikara u Hercegovini bio je Miho Čuić iz Tomislavgrada (1750. - 1809.). Slikao je po uzoru na talijanske renesansne i barokne majstore. Drugi je otac Ante Karačić, član redodržave Hercegovine koji je niže školovanje završio u Hercegovini, a više u Italiji. Osim spomenute dvojice, vjerojatno se još pokoji franjevac u prošlosti okušao u slikarskom umijeću.
Prvi školovani slikari
U nastojanjima da svoje školstvo podignu na zavidnu razinu, franjevci su poslali na Likovnu akademiju u Zagreb fra Mirka Ćosića koji je diplomirao slikarstvo 1935. Redovnici koji su prije akademskog slikara fra Mirka Ćosića predavali crtanje, umjetnost ili povijest umjetnosti u Franjevačkoj gimnaziji na Širokom Brijegu bili su: fra Mate Čuturić, fra Bono Jelavić, fra Branko Marijić, fra Živko Martić, fra Fabijan Paponja i fra Marijan Zubac. Uz navedena imena, ne može se, barem ne uvijek, vezati osobita umjetnička darovitost. Na izložbi “Hercegovački franjevci slikari” bit će izložena djela fra Pija Nuića, fra Tihomira Bazine, fra Mirka Ćosića, fra Stanka Ćosića, fra Blage Karačića, fra Vendelina Karačića, fra Vine Ledušića, fra Vinka Mikulića, fra Jerka Penave i fra Bože Radoša. Ova izložba, u Godini posvećenoga života, šalje poruku: “Umjetnost je prije svega otkrivenje, blagoslov i posvećenje čovjekova bića” (Michelangelo).
Pokretanje galerije
“Zanos je doista izgrađene umjetnosti da prikazom ljepote uzdigne duh do takve visine koja je s onu stranu kraljevstva materije, do Boga, najvišega dobra i najviše ljepote.” Tim riječima Pija XII. dodajmo nauk II. vatikanskog koncila: “Među najplemenitije djelatnosti ljudskoga duha s potpunim se pravom ubrajaju lijepe umjetnosti” (SC 122). Franjevačka galerija u Širokom Brijegu upravo je i nastala iz povijesnih, dušobrižničkih, nacionalnih, praktičnih i umjetničkih pobuda i razloga.